NavMenu

U Čapljini ubrano 5.000 tona rajčica - Novim tehnologijama zaustavljen trend pada proizvodnje

Izvor: eKapija Četvrtak, 22.07.2021. 10:51
Komentari
Podeli

Ilustracija (Foto: Ivan Krawchuk/shutterstock.com)Ilustracija
Do polovine jula u plasteničkoj proizvodnji na čapljinskom području ubrano je oko 5.000 tona ranih rajčica, kazao je Marijan Brajković, direktor Poljoprivredne zadruge Matica iz Višića, piše Radio Čapljina.

Glavnina tog uroda plasirana je po prosječnoj cijeni od 1,2 KM za kilogram. Ni trenutačne očekivane teškoće u plasmanu rajčica, karakteristične za drugu polovinu jula, ne mogu pomutiti zadovoljstvo postignućem.

Zahvaljujući tim rezultatima za budućnost se mogu praviti čak i izvozni planovi. Govoreći o preokretu u proizvodnji i razmišljanjima Marijan Brajković direktor Poljoprivredne zadruge Matica iz Višića, kaže:

- Možemo biti vrlo zadovoljni sezonom u proizvodnji rajčica u zatvorenim prostorima, odnosno plastenicima. Imamo egzaktne, mjerljive, pokazatelje. U posljednje tri, četiri godine uspjeli smo usmjeriti proizvodnju, tako da smo ove godine na čapljinskom području, imali 230.000 – 240.000 presadnica rajčice pink sorte na podlozi tzv. kalem na dvije grane. Na tome možemo zahvaliti rasadniku Adria Histhil koji je u stanju proizvesti takve presadnice.

U jeku sezone nestašica ambalaže

- Proizvođači su uvidjeli koje su prednosti takve proizvodnje i rezultati su tu. Imamo situaciju da je kompletno tehnologija proizvodnje rajčice promijenjena. Zahvaljujući tome imali smo vrhunski proizvod, na razini Čapljine kao proizvodnog područja poznatog po proizvodnji u plastenicima što je vrlo bitno kada je riječ o uzgoju povrća.

U razgovoru s proizvođačima oni su više nego zadovoljni. Neki od njih nakon više godina, došli su do vrhunskih prinosa sa vrlo dobrom prosječnom cijenom.

Priča stvarno ima smisla i potrebno ju je nadograđivati, kaže direktor Brajković, te na opasku da su crvene sorte rajčica bila upola jeftinije od pink sorti, razlaže:

- Po procjenama posađeno je samo oko pet posto tih sorti. Dobro su i one krenule u startu, međutim kasnije je cijena pala. U biti da smo ostali na staroj proizvodnji, da nismo išli sa introdukcijom novih sorti i novih tehnologija uzgoja, mi bi danas ostali na crvenim sortama i imali bi prosjek cijene od tri marke za gajbu rajčica. Mislim da je ove godine za pink sorte, prosjek cijene bio oko 1,2 KM za kilogram.

Uz prinos koji je za 50, a u nekim slučajevima i do 100 posto uvećan, jasno je o čemu govorimo. Procjenjivali smo da će urod biti negdje oko 3.000 tona, međutim po pokazateljima s kojima raspolažemo, na čapljinskom području proizvedeno je oko 5.000 tona ranih rajčica - kaže Brajković.

To se i te kako osjetilo u jeku sezone berbe, koncem juna, kada je dolazilo i do nedostatka ambalaže, pa je bio problem nabaviti gajbe, tako da su izuzetno dobro prošli i proizvođači ambalaže.

- Ljudima koji nisu razmišljali o tome, odjednom nije bilo jasno – kako to da nema gajbi, kako odjednom tolika potražnja u odnosu na ranije godine. U suštini stvari su jednostavne, imate vrhunski proizvod, imate rekordni prinos i otud enormna potražnja za ambalažom.

Čitava priča se dakle, multiplicirala na više načina na korist svih uključenih u lanac ove poljoprivredne proizvodnje, podcrtava direktor Brajković.

Za izvoz potrebno 100.000 eura

Ukratko, zahvaljujući inovativnosti samih proizvođača u prvom redu višićkih zadrugara, te činjenici da je na čapljinskom području vodeći proizvođač presadnica povrća u regiji tvrtka Adria Histhil, pri kraju sezone proizvodnje rajčica u zatvorenim prostorima, posve su druge priče od onih na kakve smo navikli, u proteklih dvadesetak godina.

Da bi došli do rajčica koje odgovaraju podneblju juga Hercegovine, višićki povrtlari su isprobali čak 24 sorte. Poslije nekoliko godina, izbor je pao na turske hibride, koji imaju karakteristike slične starim sortama tzv. kavadama.

Mekše su, ukusnije – tvrde potrošači, nisu tvrde poput kamena kao neki ranije uhodani hibridi, što će reći prirodnije su, a time i ekološki prihvatljivije.

Za dalje, proizvođačima rajčica u dolini Neretve treba financijska podrška teška stotinjak hiljada eura, kako bi se nastavio rast proizvodnje i pokrenuo izvoz na okolna tržišta, ali o tome drugom prigodom, navodi Radio Čapljina.


Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Energija, Industrija, Saobraćaj

Ruski Zarubežnjeft želi još investicija u RS - U fokusu gasifikacija, solarna energija i širenje prodajne mreže

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić razgovarao je danas u Banjaluci sa zamjenikom generalnog direktora kompanije Zarubežnjeft (Zarubezhneft) Igorom Šćelkunovim. Na sastanku je razgovarano o poslovanju kompanije Zarubežnjeft u Republici Srpskoj, mogućnostima daljeg investiranja, te je izražen interes za unapređenje saradnje. Šćelkunov je istakao da je ova ruska kompanija zainteresovana da nastavi investiranje u

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.