NavMenu

Ulaganja u speltu znatno niža nego kod pšenice - Prinos četiri tone po hektaru

Izvor: Dnevnik Srijeda, 11.11.2020. 10:07
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/moritz320)
Od kada je svijeta i vijeka jede se spelta-krupnik, višestruko korisna žitarica u ishrani ljudi i stoke, koja se prije više vijekova raširila po Evropi iz Azije.

Uporedo sa sjetvom pšenice, koja se privodi kraju, malobrojni ratari završili su i sjetvu spelte, koja se seje u isto vrijeme.

Poljoprivredno gazdinstvo Spelta Jevtić u Bačkom Gradištu u opštini Bečej prvo je u Srbiji počelo da gaji speltu 2006. godine, a dvije godine kasnije izašlo je i na ovdašnje tržište sa speltinim prozvodima: brašnom, mekinjama, testeninom, grizom, bez dodataka bilo kojeg porijekla.

Ratka Jevtić kaže za Dnevnik da su ona i suprug upravo završili sjetvu na oranicama u blizini Bisernog ostrva, i navodi da spelta podjednako dobro uspijeva i na Zlataru i na Bisernom ostrvu, u ravnici.

- Ne godi joj suša, ali je zato otporna na korov. Od obične pšenice razlikuje se po tankim, visokim stablima, sklonim poleganju i visokoj energiji bokorenja - kaže Ratka Jevtić.

Napominje da gajenje spelte zahtijeva da proizvođač ima specijalne mašine za čišćenje i ljuštenje i da je to vjerovatno razlog zašto spelta nije učestalija na ovdašnjim njivama, mada to više ne mora da bude prepreka ukoliko se uzme u obzir da država raznovrsnim podsticajima finansira poljoprivrednu proizvodnju.

- Mi nismo imali pomoć države, iako smo više puta konkurisali, pa smo sopstvenim ulaganjima kupovali mašine i zaokružili proces proizvodnje, u koji je, osim članova domaćinstva, uključeno i četvoro radnika. Mašine su potrebne jer se pri žetvi klas raspada na klasiće, u kojima zrno ostaje čvrsto obavijeno plevama i plevicama, pa je takav plevičasti plod nepodesan za korišćenje u ljudskoj ishrani dok se zrno mašinski ne oljušti - kaze Ratka Jevtić.

Jevtići su na ideju da gaje speltu došli tako što su je koristili u ishrani više godina.

- Jednog trenutka smo odlučili da posijemo na našoj zemlji nekoliko kilograma, misleći da je najvažnije da imamo za sebe jer smo prosto uživali u svakom zalogaju. Razmnožavali smo speltu i u jesen 2008. godine smo imali prvi put za tržište, koje je bilo veoma malo. Sami smo pravili prezentacije, na kojima se mnogo toga moglo probati - priseća se početaka Ratka Jevtić i dodaje:

- Nismo bili stručnjaci za poljoprivredu, ali smo bili sigurni u to da "zdravlje ulazi na usta" i da će poljoprivreda, ona tradicionalna, sigurno naći mjesto u brzom vremenu u kojem živimo. I naše pretpostavke su se obistinile: proizvodi od spelte imaju kupce, a mi smo u poslu duže od decenije i ne mislimo ništa da mijenjamo.

Spelta je zdrava hrana, puna vitamina

Viši naučni saradnik u Upravi za zemljišta dr Vladan Ugrenović navodi da se iz godine u godinu povećava potražnja za proizvodima od spelte, prvenstveno zato što sve više i više ljudi teži zdravoj ishrani, a spelta je upravo zdrava hrana, puna vitamina.

- Njena najbolja osobina je što ima ljusku na sebi koja je štiti od zagađenja. Sadrži proteine, nezasićene masti, vitamine: A, Ce, grupe Be, E i Ka, biljnu kiselinu, mineralne soli: kalcijum, kobalt, gvožđe, fosfor, magnezijum, mangan, kalijum, bakar, selen, natrijum, i vlakna – navodi dr Ugrenović.

- Zahvaljujući visokoj hranljivoj vrijednosti, brašno krupnika-spelte koristi se kao poboljšivač kvaliteta i ukusa pšeničnog hljeba i drugih hljebno-pekarskih proizvoda. Krupnik-spelta je alternativa hljebnoj pšenici za pravljenje hljeba, ječmu i ovsu u ishrani domaćih životinja i ječmu za pravljenje piva. Kao i ostala prava žita, ima veliki značaj i u stočarskoj proizvodnji, jer je njegova hranljiva vrijednost slična kao kod ovsa. Može se gajiti za krmne smese s mahunarkama za proizvodnju svježe biomase ili sijena. Slama se koristi kao prostirka u stočarskim objektima ili u industrijskoj preradi kao sirovina za dobijanje celuloze, metil-alkohola i slično.

O površinama u proizvodnji spelte-krupnika, zvanična statistika, napominje dr Ugrenović, ne bilježi podatke, ali se u proteklim decenijama te vrijednosti povećavaju, prvenstveno u zemljama centralne i zapadne Evrope, kao i na američkom kontinentu. U Srbiji je seju ratari u Bečeju, Bačkoj Topoli, Zrenjaninu, i u drugim dijelovima, ali na manjim površinama

Četiri tone po hektaru, a brašno 180 dinara

Kilogram speltinog mekog brašna u prodavnicama zdrave hrane košta od 180 dinara pa naviše, pola kilograma griza je više od 100 dinara, 300 grama mekinja 80 dinara, pola kilograma kora 200 dinara, pola kilograma pahuljica sušenih na vazduhu je 140 dinara.

Po hektaru može se dobiti najviše četiri tone spelte. Ulaganja su znatno niža nego kod pšenice, jer ratari ne koriste hemiju u proizvodnji.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.