Izvor: Agroklub | Ponedjeljak, 19.10.2020.| 10:35
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Bukovača jednostavnija za uzgoj od drugih gljiva - Kvalitetan supstrat i svjež zrak ključni faktori

(Foto: NK-55/shutterstock.com)
Bukovača je jednostavnija za uzgajanje od većine drugih gljiva, a predstavlja proizvodnu šansu za mala gazdinstva.

Miloš Vučković je mlad čovjek, ali već iskusan proizvođač gljive bukovače. Njegovi roditelji bave se klasičnom poljoprivredom, ali on je odlučio započeti i neku proizvodnju koja direktno ne zavisi od volje neba i vremenskih uslova. Želio je neki uzgoj u zatvorenom prostoru gdje će moći podešavati odgovarajuće toplotne, zračne i svjetlosne uslove, a da to ne bude stočarstvo. Poslije dužeg razmišljanja i analiziranja tržišta, čvrsto je odlučio da to budu gljive.

- Dvoumio sam se koju vrstu proizvoditi - šampinjone, bukovače ili šitake. Analizirajući tržište i tehnologiju, odluka je pala na bukovaču. Šampinjoni su eliminisani zbog veće ponude i obimne hemijske zaštite protiv bolesti i štetočina dok je šitake kao ljekovita vrsta malo poznata kod nas - kazao je Vučković.

Bolji prinos ako sami pripremate supstrat

Od postojećih dvorišnih objekata, adaptirao je četiri prostorije i u njih 2012. godine smjestio prvih 200 vreća sa kupljenim supstratom zasijanim micelijem. Međutim, nije bio zadovoljan njegovim kvalitetom, od kojeg zavisi prinos i kvalitet izniklih gljiva.

Kako nije bio zadovoljan kupljenim supstratom, počeo ga je sam praviti.

- Kvalitetan supstrat je gotovo najvažniji uslov da bi se ostvario dobar prinos. Kada je loše spremljen, tu se ne može više ništa popraviti. Ako je on formiran sa plijesnivom podlogom (slamom) nedovoljno termički obrađen i previše vlažan, pojaviće se plijesni i umanjen prinos dok drugi ciklus rasta izostaje ako nije dovoljno vlažan. Zbog toga sam ga ubrzo počeo i sam pripremati - kazao je Vučković i dodao da je u početku kuhao slamu, ali sada je potapa u hladnu vodu uz dodatak dezinfekcionog sredstva hipermangana.

Trenutno proizvodi bukovaču u 1.300 vreća.

Veoma važan svjež zrak

Odgovarajuća vlažnost i temperatura supstrata su takođe veoma bitni u uzgoju. Ako je nedovoljna vlažnost, micelij će sporo rasti. Gljive normalno krenu, ali se svi plodovi ubrzo osuše. Optimalna vlažnost treba biti od 65 do 70 odsto, što se postiže dužim natapanjem slame. Ako je dobro usitnjena, u ljetnom periodu ona za jedan dan upije dovoljno vlage.

Temperatura u prostoriji se reguliše na 20 do 21 stupanj, a u džaku treba da je za oko 5 C° viša, kako bi inkubacija u narednih 13 do 16 dana bila uspješna. Takođe, treba znati da temperatura utiče na boju gljiva. Kada je ona niža plodovi su tamniji, a pri višim su svjetliji. Idealna vlažnost zraka je od 80 do 90 odsto.

- Bukovači za rast treba mnogo svježeg zraka. Pri manjku kisika i višku ugljen-dioksida plodovi se deformišu - šeširići su uski i ljevkasti. Zrak u prostoriji treba se izmijeniti nekoliko puta za sat vremena pomoću ventilatora, a ponekad je dovoljna i prirodna ventilacija, odnosno, promaja - objašnjava ovaj uzgajivač.

Zašto su često šeširići tanki, a drške debele?

I osvjetljenje utiče na izgled plodova. Najbolje je kada se u prostoriji sa lakoćom mogu čitati mala slova u novinama. Pri jačem intenzitetu, šeširići su tamniji, a drške deblje i kraće. Pri slabijem, drške su izdužene. Idealno je da kapica ima prečnik duplo veći od dužine drške. Bukovača najbolje upija svjetlosne zrake kratkih talasnih dužina pa su neonske sijalice poželjne za osvjetljenje objekta.

Berba gljiva počinje mjesec dana od zasijavanja supstrata i unošenja u prostoriju za prorastanje i traje u naredna dva mjeseca. Vučković nema problema sa plasmanom jer sve proizvedene količine isporučuje jednom trgovinskom lancu i pijačnim prekupcima.

Poslije završetka berbe, vreće sa supstratom iznosi na jednu od parcela i kasnije upotrebljava za đubrenje poljoprivrednih usjeva.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.