Izvor: Glas Srpske | Srijeda, 12.08.2020.| 14:17
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Ilija Lazić iz Bijeljine uzgaja sve traženiju žitaricu - Heljda se odomaćila na semberskoj ravnici

(Foto: YouTube/Screenshot)
Iako je heljda neuobičajena poljoprivredna kultura koja se može vidjeti na poljima u Semberiji, Ilija Lazić iz sela Dragaljevac odlučio se za uzgoj baš te žitarice, svjestan činjenice da je na tržištu sve traženija posebno u oblasti zdrave i ekološke hrane kojoj danas mnogi pribjegavaju.

Riječ o veoma kvalitetnoj i bogatoj žitarici, a Lazić je na ideju o sijanju heljde došao još prije osam godina. Započeo je simboličnu proizvodnju, a sada pod heljdom godišnje zasije oko 70 dunuma zemlje i kako kaže ta žitarica se već odomaćila na semberskoj ravnici.

- Heljda je tromjesečna biljka, odnosno toliko joj traje vegetacija što je veoma zahvalno za proizvodnju. Uspijem pokositi, pa zasijati pšenicu koju nakon što požanjem, zatim opet zasijem heljdu i tako u krug - priča ovaj domaćin.

Na svom imanju, nakon što je savladao tehnologiju proizvodnje, heljdu uzgaja na tri parcele.

- Dok jedna prispijeva za žetvu, druga je u fazi rasta na njivi, a treća je u pripremi za sjetvu nakon što se završi žetva pšenice, tako da se stalno smjenjuju pšenica i heljda, koja je dobra i za obnavljanje zemljišta. Znači, "skinem" pšenicu u junu ili julu i onda posijem heljdu, koju kada sazri požanjem i onda posijem ponovo pšenicu - kaže on.

Heljda uzgojena na imanju Lazića je i ekološki zdrava jer je ne tretiraju pesticidima.

- Ne prskam parcele, a ne dodajem ni đubrivo, kao ni azotnu prihranu. Sve tretiram samo na prirodan način - ističe Lazić.

Heljda je u posljednje vrijeme sve zastupljenija i u pekarskoj industriji, a na tržištu je sve traženije heljdino brašno.

- Prinos po dunumu je oko 120 kilograma zrna i uglavnom je tako i prodajem, a cijene se kreću od 150 KM po toni. Jedan dio sameljem jer je heljdino brašno veoma traženo. Kada izlažem na sajmovima, sve prodam. Godinama sam, prije nego što sam se odlučio na proizvodnju, kupovao heljdino brašno - priča ovaj domaćin.

Ilija se uspješno bavi i pčelarstvom, a zasadi heljde dobri su za prinose meda.

- Dobro mi dođe jer u jesen ne moram da prihranjujem pčele s obzirom na to da sa njive "uzimaju" sokove cvijeta heljde - kaže on i dodaje da heljda ne medi puno, ali da pčele nanose velike količine.

Ilija ima oko 70 pčelinjih društava i ističe iako je godina za pčelarstvo izgubljena heljdinog meda će biti.

Priroda izvor prihoda

Na imanju Lazića stalno rađaju se nove ideje. Pored proizvodnje heljde i pčelarstva Ilija i njegova supruga Vasilija koriste i druga prirodna bogatstva.

- Koristimo sve što priroda daje. Pravimo i pekmez od divlje jabuke. Ko zna dovoljno o ovom proizvodu, za cijenu ne pita. Prodaja ide dobro, a pola kilograma košta 20 KM. Ovaj džem nije toliko jak, a veoma je zdrav. Dobar je za skidanje povišene temperature i ima dosta vitamina i zato ga treba koristiti. Nije ga lako spremiti jer se kuva skoro čitav dan, ali trud se isplati, a mi iznad svega volimo ovaj taj posao - kaže ovaj bračni par.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.