Izvor: Blic | Četvrtak, 12.03.2020.| 11:34
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Hektar peršuna donosi skoro 10.000 EUR zarade - Urađena studija isplativosti uzgoja biljnih kultura

(Foto: YouTube/screenshot)
Kako mala i srednja poljoprivredna gazdinstva mogu najbolje da zarade tema je studije "Gdje je prot u poljoprivredi", a jedna od autorki Jelena Drobnjak, sekretarka Prviredne komore Vojvodine, kao primjer navodi da na jednom hektaru rukole može da se zaradi čak tri miliona i trista hiljada dinara (oko 28.000 EUR). Ipak, proizvođači moraju da znaju da je ovo tržište u povoju, te da se rukola prodaje većinom u bogatim gradskim sredinama.

- Izračunali smo troškove i moguću zaradu za 38 najvažnijih biljnih kultura. Najrentabinija je proizvodnja povrća i voća, pogotovo plastenička proizvodnja. Ona u početku zahtjeva ulaganja od 12.000 do 15.000 EUR, međutim, pri dobrim agrotehničkim mjerama može da se isplati i za godinu dana. Na jednom hektaru paškanta, zelene salate, peršuna, endivije može da se prihoduje oko milion i sto hiljada dinara (oko 9.200 EUR) - rekla je Drobnjak.

Cilj ove studije jeste da se sagledaju okvirni prihodi i rashodi, odnosno ekonomski efekat u pojedinim linijama biljne proizvodnje. Na bazi toga, poljoprivrednici će donjeti odluku za onu liniju proizvodnje koja je za njih maksimalno profitabilna. Oni koji ulože novac u plastenik od 200 kvadratnih metara, od paradajza mogu da zarade u prosjeku 333.000 dinara (oko 2.800 EUR), od krastavca 135.000 (oko 1.100 EUR), a paprike 65.000 dinara (oko 550 EUR).

- Što se tiče voća, na prvom mjestu su orah i lješnik iz razloga što je velika tržištna tražnja, nema ga dovoljno, uvozimo ih. Najmanja su ulaganja, a najveća je dobit - nastavila je Drobnjak.

Tako od jednog hektara pod orahom može da zaradi oko milion i 80 hiljada dinara (9.000 EUR), a od lješnika oko 700 hiljada dinara (5.900 EUR).

Najmanja isplativnost je kod žitarica, gradacija unutar ove grupacije biljnih kultura ide tako da se najviše isplati uzgajati kukuruz, pšenicu, pa ječam. Dobit od kukuruza je 33.000 dinara (280 EUR) oko po hektaru, pšenice oko 10.000 (85 EUR) i ječma oko 7.000 dinara (oko 60 EUR).

U predgovoru ove studije PKV navedeno je da su prikazani rezultati orijentacionog karaktera za poljoprivredne proizvođače, da bi znali kolika su ulaganja, odnosno koliki su okvirni prihodi u pojedinim linijama biljne poljoprivredne proizvodnje. Prihodi mogu da variraju u zavisnosti od velikog broja faktora: kvaliteta zemljišta pojedinih parcela, klimatskih faktora, načina izvođenja pojedinih agrotehničkih mjera, cijene radne snage u pojedinim dijelovima zemlje.

S druge strane među vrstama koje nisu tipične za naše podneblje, ali uspjevaju i postoji konstantna tražnja je i špargla, koju skoro niko ne proizvodi u Srbiji.

Dragomir Ivanović (61), jedan od rijetkih proizvođača, šparglu je uvrstio u svoj vrt u Parku prirode Ponjavica, u blizini Dunava, zbog poduge liste prednosti u odnosu na ostalo povrće.

- Kad se jednom posadi, špargla traje do 20 godina, skoro kao voće. Troškovi su umjereni, postoji tražnja na tržištu koja stalno raste, prodaje se u našoj zemlji, ali je tražena i na drugim tržištima. Otporna je na grad, bolesti, sušu, ne treba joj hemija, ne traži veliki rad, zdrava je i ljekovita, a na nevelikoj zemljišnoj površini može da se zaradi preko 20.000 EUR po hektaru. Mogu tvrditi da su naši uslovi idealni za neke sorte špargle - priča Dragomir Ivanović koji gaji šparglu.

Tržišna cijena u maloprodaji kod nas je oko 1.200 din (oko 10 EUR), što je čini veoma protabilnom.

Tražnja za šparglom raste u svijetu, gdje je potrošnja preko milijardu dolara. U Srbiji je rast tražnje oko 30% godišnje. "Future Market Insights" procjenjuje da će segment svježe špargle predstavljati skoro 74% tržišnog učešća i da će ovaj segment ostati dominantan na globalnom tržištu špargle, pokazujući rast od 170% do 2027. godine.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.