(Foto: Andrzej Mielcarek/shutterstock.com) Pitomi evropski kesten (Castanea sativa) jedna je od prvih namirnica koju je čovjek konzumirao, a počeo se uzgajati prije više od 2000 godina. Rasprostranjen je u umjerenoj klimatskoj zoni sjeverne hemisfere. Kultivirana je sredozemna vrsta, obitava u gotovo svim zemljama od Pirinejskog poluotoka do Kaspijskog jezera. U Evropi, pitomi kesten uglavnom raste između 300 i 800-900 metara nadmorske visine, ali se također veoma dobri primjerci mogu naći i na nivou mora, kao i na visinama većim od 1.000 mnv u krajevima južne Italije, Grčke i Španije.
Rasprostranjenost kestena u BiH i ekspanzija podizanja plantaža kestena
U Bosni i Hercegovini postoje tri značajnija lokaliteta na kojima je zastupljen evropski pitomi kesten. Prvi je hercegovački lokalitet površine 200 ha, drugi je istočna Bosna površine 300 ha. Treće i najbogatije kestenovo područje u Bosni je područje sjeverozapadne Bosne, površine 7.000 ha. Manja nalazišta pitomog kestena su u okolici Zvornika i Tuzle.
U Bosni i Hercegovini, zbog iseljavanja stanovništva u zemlje sjeverne, srednje i zapadne Evrope, mnoge parcele ostaju zapuštene, pa se stanovništvo odlučuje na podizanje plantaža stablastog voća, a naročito jezgrastog voća. Među njima se ističe i kesten, a naročito na području Bosanske krajine gdje on obitava hiljadama godina i gdje je stanovništvo vezano za plodove kestena koji je uveliko ušao u tradiciju i kulturu naroda u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Za uspješan plantažni uzgoj kestena potrebno je angažirati agronoma sa debelim iskustvom i sprovesti niz mjera, od uzorkovanja zemljišta do jako bitnih agrotehničkih i meliorativnih mjera tokom pripreme parcele, a da ne spominjemo adekvatnu zaštitu, ishranu, a svakako i odabir sortimenta otornog na bolesti i štetočine koje napadaju stabla kestena u šumskim postojbinama Bosne i Hercegovine.
Nakon problema krčenja stabala kestena za ogrijev i preradu, napada kestenove ose šiškarice koja je uveliko umanjila prinose od 2015. godine te raka kore kestena koji se u BiH dijagnosticirao još 1963. godine na području tada općine, a danas grada Cazin, Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona i vlasti Općine Velika Kladuša odlučili su da apliciraju na Javni poziv za sufinansiranje projekata zaštite okoliša kod Evropske unije u okviru fonda IPA Interreg kojeg su nazvali "Chesnut". Projekt je završen prošle godine, a podrazumijevao je niz aktivnosti, od izrade GIS baze kestenovih šuma, podizanja plantaža kestena sortimenta otpronog na osu šiškaricu, na području Republike Hrvatske i na području Bosne i Hercegovine te niz korisnih naučnih konferencija i edukacija za stanovništvo i poljoprivrednike.
Koristan je podatak da je u toku Javni poziv na području Općine Velika Kladuša za 100% sufinansiranje podizanja trajnih nasada kestena, oraha i lijeske i to po pojedincu u površini od 0,2 ha, što je jako značajan instrument na ovom području za očuvanje kestena kao jako značajnog prirodnog resursa. Ovo se provodi u saradnji sa IFAD fondacijom i poljoprivrednom zadrugom "Kladuška zadruga".
Pravilno podizanje plantaže kestena
Kesten je voćna vrsta toplih krajeva i heliofitna biljka kojoj je potrebno dosta svjetlosti. U kontinentalnim krajevima raste na južnim položajima i umjereno nagnutim terenima. U mediteranskoj zoni raste i plodonosi na svim ekspozicijama, a znatno ga više ima u uvalama i osojnim položajima.
Jako je važno napomenuti da ne podnosti difuznu svjetlost. Za uspješan rast i razvoj, osim svjetlosti, važna je i toplina, posebno u fazama cvatnje i zrenja plodova. Povoljna prosječna godišnja temperatura kreće se oko 11-15 °C, dobro podnosi i niske (do -20 °C ) i visoke temperature (do 35 °C i više). Osjetljiv je na sušu, potrebne su mu padavine u količini od 800 do 1.600 mm u razdoblju od 180 dana u vegetacijskoj sezoni. Kesten je osjetljiv na brze izmjene ekstremnih temperatura (topli dani i hladne noći), na rane jesenske i kasne proljetne mrazeve (pupovi mogu stradati pri -4°C ) te na jake vjetrove (posebno buru). Odgovara mu umjerena vlažnost zraka.
Za uspješno gajenje kestena najpogodnija su beskarbonatna ilovasto-pjeskovita tla u kojima je odnos gline prema pijesku 60:40, nastala na škriljcima i flišu. Krečnjačka zemljišta nikako nisu pogodna za uzgoj kestena. Kesten je kod nas prirodno rasprostranjen isključivo na zemljištima koja ni u tragovima ne sadrže jone kalcijuma, odnosno možemo reći da je kesten kalcifobna biljka.
(Foto: Suzana Obradović) Prije sadnje i đubrenja tla, obavite analizu zemljišta
Prije svega potrebno je provesti analizu zemljišta da bi imali uvid u značajne fizikalno-hemijske parametre zemljišta. Nakon toga imamo podatak da li trebamo koristiti sredstva za korekciju pH vrijednosti zemljišta, koliko trebamo dodati i kakvog mineralnog gnojiva te postotkom humusa ćemo izračunati koliko organske materije (stajnjaka) treba dodati u zemljište prilikom osnovne gnojidbe i obrade zemljišta odnosno tokom podizanja nasada kestena. Kesten preferira kiselija tla, pH vrijednosti 4,0-6,5.
Ako je pH vrijednost malo veća od vrijednosti koja odgovaraju kestenu (neutralno ili blago alkalno tlo), postoje metode za smanjenje pH vrijednosti, odnosno zakiseljavanje tla. Mogu se upotrijebiti kisela mineralna (sulfatna) gnojiva i/ili kisela organska gnojiva (treset), kompost od hrastovog lišća, iglice od crnogoričnog drveća ili piljevina npr. od jele.
Iako je kesten šumska biljka, dobro reagira na gnojenje azotom, a može mu se dodati i nešto fosfora i kalija. Teren se čisti od krupnog kamenja, panjeva, žila ostalog drveća i žbunja. Tlo se zatim ravna kako bi se obavila gnojidba, oranje i sadnja. Ukoliko je teren na kojem se planira podizanje nasada pitomog kestena suviše strmo, potrebno je napraviti terase. Poslije pripreme tla za sadnju obavlja se rigolanje na 70 cm dubine. Ako u blizini ima stabala kestena starih i oboljelih, poželjno je da se uklone.
Bolesti i štetočine kestena mogu pričiniti velike štete. Kod nas su najpoznatiji rak kore kestena (Cryphonectria parasitica) i kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus). Od ostalih bolesti i štetočina koje se javljaju kod plantažnog uzgoja kestena možemo navesti: kestenova pipa (Curculio /Balaninus/elephas Gvll.), kestenov savijač (Cydia splendana), kestenova štitasna uš (Coccidae sp.), smeđa trulež ploda (Phomopsis castanea), antraknoza lista (Mycosphaerella maculiformis Schroet), mastiljavost kestena (Phytophthora sp.) itd.
Značaj plantažiranja kestena za agrar Bosne i Hercegovine
Svaka država je specifična po svojoj kulturi i poljoprivrednoj proizvodnji. Šumske postojbine su, također, raznolike od države do države, ali i od regije do regije. Kod nas u BiH kesten je, nakon hiljadugodišnjeg egzistiranja u privatnim i državnim šumskim postojbinama, dobio svoj značaj u intenzivnoj voćarskoj proizvodnji.
Podizanje plantaža kestena nudi jedno novo tržište rada za stanovništvo BiH. Neko će morati angažirati agronoma, neko radnika za obavljanje agrotehničkih ili pomotehničkih mjera i naposljetku, nekoga za berbu/prikupljanje plodova.
Od plodova kestena u budućnosti bi se mogla napraviti prerada raznih prerađevina poput deserta od kestena koje je proizvodio svojevremeno gigant "Agrokomerc" d.d. ili prerađevina po uzoru na druge države Evrope koje proizvode i izvoze plodove kestena kao sirovinu ili njegove prerađevine. Ovo svakako znači, opet, nova radna mjesta za stanovništvo Bosne i Hercegovine.
Svaki novi pokret u poljoprivrednoj proizvodnji je, uostalom, značajan zbog nadovezivanja niza drugih zanimanja na tu proizvodnju i stvaranja osjećaja važnosti kod domaćeg stanovništva.
Sve one koji se odlučuju na ovakve korake treba podržati, a država treba da svojim instrumentima utiče na zadržavanje naroda u marginama ovakvih poduhvata koji zadržavaju ljude na selu, jer je ono ključ opstanka raznolike, ali bogate i bitne kulture države.