Izvor: Agromedia | Utorak, 03.12.2019.| 13:16
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Kopriva liječi mnoge bolesti - Uzgoj kao hobi ili komercijalna proizvodnja?

(Foto: Pixabay.com/sipa )
Kopriva kao lijek ima gotovo nevjerovatne moći. Neki naučnici je nazivaju i najvrijednijom biljkom na svijetu jer svojim sastavom liječi bezbroj bolesti, a ima i višestruku primjenu u bašti. Postavlja se pitanje, zašto koprivu ne gajimo komercijalno i šta je za njen uzgoj potrebno?

Kopriva se svrstava u vrstu adaptogenih biljaka koje važe za najsnažnije medicinske biljke. One pomažu ljudskom organizmu da održi ravnotežu koja mu je neophodna za život. Kao lijek se koristi cijela biljka. Najčešće se koriste stabljike i listovi, a jednako su dobri korjen i sjeme koprive.

U srednjovjekovnoj Evropi kopriva se koristila kao diuretik (kako bi se telo riješilo viška vode), a liječili su se i bolovi u zglobovima, kao i bolovi u mišićima. Njena uspješnost u liječenju ekcema, artritisa, gihta i anemije nadaleko je poznata. Danas je mnogi koriste za liječenje problema sa urinarnim traktom, tokom rane faze povećane prostate, za liječenje infekcija mokraćnih kanala, protiv uboda insekata...

Kopriva liječi pad imuniteta, anemiju, a svima je dobro poznat šampon od koprive za jaku i zdravu kosu. Ukoliko se osjećate umorno i iscrpljeno sjeme od koprive je pravo rješenje jer pomaže tijelu da se oslobodi stresa, tako što održava zdravlje žlijezda koje proizvode hormon stresa kortizol i adrenalin. Naravno, ovo nisu sva ljekovita svojstva koprive, već je njen spektar djelovanja nevjerovatno širok.

Osim za naš organizam, kopriva je dobra i za organizam biljaka. Koristi se kao prirodno đubrivo, prihrana i prirodni preparat za zaštitu bilja, a ima još 7 razloga zašto je kopriva dobra za biljke.

Sadnja koprive

Kopriva voli zemlju sa dobrim sadržajem vlage i dobro drenirano, odnosno rastresito zemljište. Nema posebne zahtjeve za svjetlošću, pa se može gajiti i u polusjenci.

Ako niste znali, kopriva je odlična stimulator rasta i razvoja povrća, pa se preporučuje da se sadi uz ivice bašte. Svakako dobro razmislite koliko ćete da posadite koprive u bašti. Ona se sporo razvija ali je veoma invazivna, odnosno jako se brzo širi.

Sjeme koprive je veoma malo. Da bi sjeme lakše isklijalo potrebno ga je držati mokrog nekoliko dana u frižideru. Ako ga držite suvog, neće da klija. Dakle, bitno je da bude mokro. Lako se sadi, najčešće u proljeće, tako što se samo malo utisne u zemljište i prekrije sa tankim slojem zemlje. Sjeme počinje da klija na temperaturi od 15 do 20 stepeni, a biljci je potrebno da izbije od 5 do 10 dana.

Za komercijalnu sadnju sadi se 4-5kg/ha, na razmak od 10 cm, a može i ručno (omaške) ili vegetativno razmnožavanjem korjena. Kopriva crpi dosta azota, pa je prije sadnje potrebno pođubriti zemlju sa azotom i to 150 kg/ha.

Njega i razmnožavanje

Kopriva je korovska biljka, što znači jako otporna i jako se brzo razmnožava. Potrebna je međuredna obrada, okopavanje i pljevljenje, kao i prihrana. Koprivi je potrebna rastresita zemlja jer ima slab korjen.

Kopriva ima više berbi, čak pet do osam. Može da se kosi ako se koristi nadzemni dio ili da se mašinski vadi korjen, ako se i on uzima za prodaju.

Prihrana se radi nakon svake ili svake druge berbe sa 100kg/ha KAN-a jer osim za azotom, kopriva ima velike potrebe za kalijumom.

Kopriva se bere ili kosi dok su biljke mlade, odnosno kada dostignu visinu od oko 30 cm. Ako se promaši ta berba onda se biljka suši i listovi se odvajaju od stabljike.

Sušenje i prinos koprive

Kopriva može da se suši prirodno na suncu, a da se dosušuje u prozračnom prostoru. Naravno, potrebno je često okretati kako bi se sve strane ravnomjerno osušile.

S ozbirom da dosta sporo raste, pun rod se može očekivati tek u drugoj godini. Očekivani prinos može biti 10-15t/ha sviježe koprive ili 2-3t/ha suvih listova. Ako se koristi i korjen, sa hektara se može dobiti oko 9 tona svježeg korjena, a oko 3 tone suvog.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.