Izvor: Blic | Utorak, 03.09.2019.| 11:30
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Od hektara zove zarada oko 5.000 EUR - Proizvode se džemovi, vina, rakije ili čajevi

(Foto: Youtube screenshoot)
Zova traži suvu i pjeskovitu zemlju, pa je sjever Vojvodine trenutno centar njenog uzgoja u Srbiji. Na ovom području desetak voćara uspješno uzgaja zovu, najčešće sortu koja dolazi sa zapada Evrope, pod nazivom Hazberg. Zova rađa od 10 do 12 tona po hektaru, trenutno je otkupna cijena 45 dinara (nešto manje od 1 KM) može se prodati i za više, ali proizvođači računaju ukupno oko 600.000 dinara po hektaru od prodaje.

Jene Šerfeze, uzgajivač zove iz Horgoša, kaže da se prinos po hektaru može i udvostručiti, ako proizvođač savlada svje vještine i priroda podari dobre uslove.

- Otkup je 15% povoljniji nego prošle godine, ali nekad smo prodavali kilogram i za 65 dinara. Na istoj parceli možete dobiti najmanje istu količinu kao grožđe, sasvim moguće i mnogo više, čak duplo, a ulaganja su vam mnogo manja. Nema hemijske zaštite, gotovo da je organska proizvodnja. Lako se umnožava, a nema ni mnogo posla oko nje. Na kraju, mnogo se lakše i bere od grožđa - kaže Šerfeze, koji ima oko tri i po jutra pod zovom.

Orezivanje počinje u novembru, poslije se samo održava međunarodni prostor, što zovu čini jednom od najrentabilnijih kultura bobičastih plodova. Na tržištu Srbije potražnja za zovom je veća nego što trenutno može da proizvede. Otkupljivači su često zainteresovani i za cvijet zove, ali voćari čekaju kraj avgusta i berbu plodova jer je prinos od njihove prodaje i šest puta veći.

- Zova se koristi u farmaceutske svrhe, u prehrambrenoj industriji, poznato je da ima 75 načina primjene i u odnosu na druge vrste odmah je iza aloje vere. Iako sam nekoliko ponuda iz Švajcarske da ovdje prerađujem zovu i izvozim im te proizvode, koji su tamo jako popularni, pogotovo u liječenju. Ali ja ću sada 70 godina, to treba neko mlađi da radi. Od kada je na Zapadu zabranjena upotreba sintetičkih boja u prehrambrenoj industriji, zova je dobila dodatno na zanačaju, jer služi i za farbanje - nastavlja Šerfeze.

Ovo je jedna od biljnih vrsta čiji svaki dio ima hranljivu ili farmaceutsku vrijednost kaže Vladislav Ognjanov, redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, ali i uzgajivač zove.

- Od plodova mogu da se proizvode džemovi koji su sve popularniji. Kod nas se u Bačkim vinogradima pravi taj specijalitet. Porto vina ne mogu bez zove, a proizvode se i rakija ili čaj. Ulaganja su mala - zaključuje Ognjanov.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.