Donji Vakuf dobija prvi zasad lješnika - Zemljoradnička zadruga AT planira uzgoj na 3 hektara, plasman moguć i za Ferrero

Na proljeće ove godine niče prva plantaža lješnika u Donjem Vakufu, što je realizacija ideje koja se već nekoliko godina "kuva" u Zemljoradničkoj zadrugi AT i koju su pomogli načelnik Huso Sušić i italijanski partneri.

Inicijativa da se krene u sadnju lješnika došla je od italijanskih partnera, fondacije SIE Onlus Alessandria iz Aleksandrije, koja je time željela da ojača već formiranu saradnju sa lokalnim udruženjima u drugim oblastima. S obzirom na to da Italija ima veliku potrebu za uvozom lješnika, najprije kompanija Ferrero, namjera je bila da se ostvari obostrana korist - potencijalni izvoz za Italiju, a građani Donjeg Vakufa šansu da obezbijede prihod od uzgoja lijeske, nakon što se situacija oko uzgoja jagodičastog voća pokazala kao nepovoljna, pojašnjava za eKapiju Nermin Šutković, direktor Zemljoradničke zadruge AT.

Dodatni motiv za lokalnu zajednicu je taj što opština Donji Vakuf ima na raspolaganju dosta zemljišta koje čeka na obradu.

- Složili smo se da je najbolje da italijanski stručnjak za uzgoj lijeske dođe i analizira tlo i njegove karakteristike. Uzeti su u obzir nagib terena, vlažnost zemljišta, nadmorska visina... On je tada zabilježio da su primjerci divlje lijeske manje podložni bolestima i rastu više nego u Italiji. Nakon njegovih analiza i savjeta dobili smo upute kako pripremiti zemljište koje smo dobili na korišćenje od Općine Donji Vakuf - ističe Šutković.

Kaže da je parcela od 3 hektara i na njoj kreću prvi zasadi lijeske, a onda je u planu na još jednoj parceli od 1 ha podići rasadnik lješnika. Biće to, ističe, jedan od najvećih zasada ove kulture u BiH.

- Naš dugoročni plan je da u ovoj regiji podignemo od 30 do 40 hektara, jer ako stanemo na ovih 3 ha, neće biti velike koristi. Evropske zemlje imaju veliku potrebu za lješnikom, kao i sama BiH, tako da neće biti problema u plasmanu i otkupu. Nije nemoguće da količine iz Donjeg Vakufa krenu jednog dana i za veliki Ferrero.

Zemljoradnička zadruga AT će okupiti sve one poljoprivrednike koji žele ući u posao uzgoja lješnika, najprije im davajući savjete i podršku u prvim koracima.

- Ukoliko ne uspijemo da podignemo rasadnik, za koji pripremamo dokumentaciju, želja nam je da sadnice uvozimo od italijanskih partnera.

Šutković kaže i da uzgoj lješnika ne zahtjeva velike izdatke niti radnu snagu, za razliku od uzgoja jagodičastog voća, a na prve plodove se čeka u periodu od 4 do 5 godina.

Ovaj posao, kaže, može biti lijepa šansa za poljoprivrednike koje žele novi izvor prihoda, pogotovo za ljude u penziji i one koji rade u realnom sektoru a imaju niže plate. U narednih 20 do 30 godina može se od ovog posla očekivati solidan finansijski priliv.