Izvor: Agromedia | Ponedjeljak, 04.02.2019.| 08:10

Rogač postaje sve popularnija namirnica - Jeftinija, a ukusna zamjena za orah

(Foto: YouTube)
Rogač je sve popularnija biljka, naročito kod pobornika zdravije ishrane. Zbog važnih nutritivnih sastojaka, pristupačne cijene, kao i svog specifičnog ukusa, mahune ove biljke, najčešće u samljevenom obliku, sve češće postaju sastojak mnogih recepata.

Po čemu je rogač tako poseban?

Rogač je zimzelena biljka iz porodice mahunarki koja potiče sa mediteranskjog područja. Ova biljka je jako cijenjena još od davnina. Na primjer, u antičko doba sjemenke rogača korišćene su kao mjerna jedinica za količinu zlata.

Na ovom području, rogač se uzgaja već više od 4.000 godina. Uzgoj rogača pominje se i u Bibliji, a ova biljka je bila dobro poznata i starim Grcima. Stabla rogača danas je uzgajaju u čitavom svijetu. Od Kalifornije u Americi, pa sve do Australije.

Stablo rogača može da preraste i visinu od 10 metara, i izuzetno je razgranato i široko, sa jakim korjenom i velikim brojem smeđih listova. Plod rogača je u vidu mahune, dvadesetak centimetara dugačke. Mahuna je zelene boje, a sazrijevanjem polako prelazi u tamnu boju, nalik čokoladnoj. Mahune sazrijevaju krajem ljeta i koriste se u cjelosti.

Rogač se vijekovima upotrebljavao kao namirnica veoma važna za ishranu ljudi, ali i ishranu stoke, prvenstveno zbog svojih visokih nutritivnih vrijednosti. Ovome naročito pogoduje činjenica da se osušene mahune rogača mogu čuvati i po nekoliko godina.

Hranljive vrijednosti rogača

Ukoliko se dogodi da arabika koja je omiljena kafa na svijetu nestane, rogač bi je mogao zamijeniti, jer se rogač sve više upotrebljava i kao zdrava zamjena za kafu.

Kao što je rečeno, rogač je sve popularniji. Prateći savremene trendove u ishrani, ljudi se sve češće trude da pronađu neka alternativna rješenja za hranu koja im je omiljena, a možda i nije toliko zdrava. Tako, na primjer, čak i za slaninu postoje neke ukusne i zdravije zamjene. Upravo iz ovog razloga, rogač sve više dobija na popularnosti.

Naime, ova biljka može da se koristi kao izvjesna zamjena za kakao od kojeg nastaje čokolada. Sjemenke rogača imaju ukus koji je vrlo sličan čokoladi. Ipak, u ishrani se najčešće koriste same mahune, koje su slatkasnog ukusa. Mahune se melju i proizvoidi se brašno od rogača, koje se na najrazličitije načine upotrebljava u ishrani.

Mahune rogača bogate su ne samo saharozom, već i proteinima, sadrže vitamine A i B, i veliki broj minerala, a imaju jako malo kalorija, što ovu biljku čini naročito specifičnom. Rogač u manjim porcijama sadrži i masti, tanine, mineralne soli i vlakna. Zbog svih svojih hranljivih i ljekovitih svojstava, rogač se često u vidu čaja ili kao dodatak u različitim biljnim mješavinama koristi za liječenje više zdravstvenih problema: problema sa varenjem i digestivnim traktom, problema sa povišenim holesterolom, ali i problema sa prekomjernom tjelesnom težinom.

Mahune rogača mogu da se koriste i svježe, ali se najčešće melju i prže. Kod nas, za rogač se kaže da je orah za siromašne. Zbog jako povoljne cijene, 100 grama mljevenog rogača košta pedesetak dinara, rogač se koristi u kolačima kao zamjena za orah.

Uzgoj rogača

Rogač najbolje raste na mediteranskim područjima, na istom zemljištu na kojem uspjevaju i citrusi. Najčešći način uzgoja ročaga jeste direktnim sejanjem sjemena.

Svježe sjeme rogača brzo klija, dok osušene sjemenke najprije moraju ožiliti, a zatim natopiti dok se ne uvećaju dva do tri puta. Stabla rogača rastu polako. Intenzivniji rast kreće tek od šeste godine, ali zato stablo može živjeti čak između 80 i 100 godina. Za uzgoj rogača potrebno je jako osunčano zemljište, jer jako dobro podnosi sušu. Ne prijaju mu kisela zemljišta, niti prevelika vlaga, pa zemljište za uzgoj rogača mora biti dobro drenirano.

Stabla rogača su jaka i vrlo otporna na mnogobrojne bolesti i štetočine. Najveća opasnost za uzgoj rogača zapravo može biti previše vlažno zemljište i povišena vlažnost vazduha, jer ovo može dovesti do zakržljanja drveta i nemogućnosti apsorpcije hrane, što dalje uzrokuje žutu boju listova i njihovo opadanje.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.