NavMenu

Alpske koze daju i do 900 litara mlijeka godišnje - Savjeti kako da kozarstvo bude unosan posao

Izvor: eKapija Srijeda, 02.01.2019. 09:23
Komentari
Podeli

(Foto: Ukrštena alpsko-sanska koza)
Kozarstvo je posljednjih godina u regionu postao veoma isplativ biznis, sa zahtjevnim tržištem i stabilnim prihodima. Ali to je ujedno i dugoročna investicija koja se neće isplatiti preko noći. Potrebno je dosta vremena, znanja i umijeća da posao postane profitabilan - neophodno je savladati teorijsko i praktično znanje o vrstama koza, ishrani, čuvanju, nezi i zdravstvenoj zaštiti koza. Evo šta stručnjaci savjetuju početnicima u kozarstvu:

Svrha uzgoja

Ljudi se obično odlučuju za gajenje koza kako zbog proizvodnje kozjeg mlijeka i mesa, za sopstvene potrebe ili u komercijalne svrhe. Ako na umu imate proizvodnju mlijeka, treba da znate da neke vrste mogu da daju i do 900 litara mlijeka godišnje, poput alpske pasmine. Sa druge strane, i proizvodnja mesa je veoma unosna – svaki kastrirani jarac daće između 11 i 18 kilograma mesa, a svaka koza ojariće najmanje jedno jare godišnje. Na cijeni su i kozje kože, proizvodi od krzna nekih vrsta koza i tkanine od kozje dlake, a najtraženiji su proizvodi od organski hranjenih koza i onih koje slobodno pasu.

Rase koza

Pri izboru rase koza, vodite se specifičnostima vrste proizvodnje, ali se i trudite da odaberete rasu koja je produktivna, a vodite računa i o lokalitetu na kojem će koze biti odgajane i zahtjevima tržišta na kojem ćete nuditi svoje proizvode. Ako se odlučite za proizvodnju mlijeka i mlečnih proizvoda, odaberite takozvane mliječne rase koza – alpska, sanska, nubijska, togenburška, lamančanska i oberhasli koza. Kada je riječ o proizvodnji mesa, burska koza je "najmesnatija", mada su za to pogodne sve rase, a najčešće se biraju jarci, mlada jarad i koze koje više ne služe za reprodukciju.

Čuvanje i briga

Svaka odrasla koza zahtjeva najmanje 1,5 metar ličnog prostora, a za kozu koja se ojarila potrebna je i posebna prostorija jer jarići moraju da borave u čistom i suvom prostoru dok ne napune 14 nedjelja. Štala mora da ima dobru zaštitu od vremenskih uslova – sunca, kiše, vetra i snega i konstantan protok vazduha. Zimi je preporučljivo obložiti pod slamom ili piljevinom kako bi kozama bilo toplo. Koze mogu prilično visoko da skoče, a vole i da "odlutaju" u potrazi za hranom, pa je neophodna i ograda najmanje 1,2 metra visine, koja će ujedno poslužiti i kao dobra zaštita od predatora.

Ishrana

Ako imate mogućnosti, pustite ih da slobodno pasu, ali ih hranite bujnim, lisnatim otkosom sa detjelinom i maslačkom, a zimi sijenom i prekrupom. Ako kozama dajete kvalitetno, djetelinsko sijeno, ješće manje zrnevlja koje u velikim količinama može da izazove probavne smetnje. Skotnoj kozi, na primjer, biće dovoljno oko pola kilograma prekrupe dnevno. Bilo bi dobro da kozama u hranu dodajete i minerale i vitamine, posebno zimi, a naročito je važno da im obezbijedite dovoljno svježe i čiste vode, u skladu sa njihovim potrebama.

Zdravstvena zaštita

Prevencija je najbolja zaštita. Vakcinišite koze jednom godišnje protiv enterotoksemije i tetanusa. Takođe, čistite ih od parazita i obezbijedite zaštitu od krpelja i ušiju tokom jeseni i proljeća. Redovno im obrezujte papke kako ne bi prerasli i tako spriječite povrede. Kao farmer-početnik, bilo bi dobro da uvijek pri sebi imate broj telefona provjerenog veterinara za hitne slučajeve, a vi sa svoje strane vodite evidenciju o zdravstvenom stanju svake koze pojedinačno, uključujući tu datume jarenja, pasminu, vakcinacije i davanje medikamenata.

Kozje mlijeko je lijek za plućne bolesti

Stana Petrović već 22 godine sa supugom Branom gaji koze na svom imanju u selu Donja Previja u Republici Srpskoj. Trenutno imaju samo dve koze ukrštene sanske i alpske rase i koriste ih isključivo za sopstvene potrebe, s tim što nekada prodaju poneko jare.

Stana Petrović (Foto: Stana Petrović)Stana Petrović
Mali broj koza je Petrovićima prepreka za komercijalni uzgoj, a problem je, kaže Stana, u nedovoljnoj površini sopstvenog zemljišta.

- To je nezgodno naročito ljeti kada koze vodimo na ispašu. Tada moramo da ih vezujemo dugim lancima, a s vremena na vrijeme i da ih prepnemo kako ne bi obrstile tuđe zasade i voćnjake - prića Stana.

Od kozjeg mlijeka Petrovići proizvode sir, a od jaradi i višegodišnjih koza dobijaju meso i kože.

- Od jedne koze godišnje u prosjeku dobijemo 680-800 litara mlijeka. Mladi jarići prispjevaju za klanje kada dostignu tri mjeseca starosti i težinu od oko 22-30 kg. Inače, težina jaradi zavisiće od toga koliko je komada koza ojarila. Obično je to između jednog i četiri jareta, a ako ih je više, po pravilu su sitniji - kaže Stana.

Za proizvodnju mesa od odraslih koza, koriste se one višegodišnje koje više nisu za oplodnju. Prije klanja se dobro utove i njihovo meso se koristi za kuvanje i sušenje pastrme u jesen - objašnjava Stana Petrović.

Kada je riječ o ishrani, ona ističe da zimi koze hrane sijenom i stočnom hranom, odnosno kukuruznom, pšeničnom, ječmenom i zobenom prekrupom, a ljeti i u jesen ih izvode na ispašu i pomalo prihranjuju. Bar jednom nedjeljno njihove koze obavezno jedu i so.

Uslovi za čuvanje koza su, prema njenim riječima, specifični, pogotovo zimi, jer su one jako osjetljive na hladnoću.

- Kada su vremenske prilike loše držimo ih u štalama. Vodimo računa da im bude toplo, suvo i čisto jer je to važno za njihovo zdravlje - kaže naša sagovornica.

Ona zaključuje da je isplativo i korisno držati koze, jer se brzo razmnožavaju, a njihovo mlijeko je izuzetno zdravo jer ne sadrži laktozu pa je lako svarljivo i mogu da ga piju čak i bebe, dok je kod liječenja plućnih bolesti nezamjenljivo, naročito kozja surutka.

Branislava Petrović

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Građevina

Uskoro tender za rekonstrukciju zgrade Soda So u Tuzli, radovi će koštati više od 10 mil KM

Uručivanjem Glavnog projekta rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje zgrade Vlade Tuzlanskog kantona u Tuzli završena je još jedna od faza pripreme za obnovu i rekonstrukciju objekta poznatog kao zgrada "Soda-So". U narednom periodu preostaje raspisivanje tendera za izbor izvođača radova i konačno početak rekonstrukcije, saopštila je Vlada TK. Ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Anela Ajšić je izrazila svoje

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.