NavMenu

Čisto zemljište, voda nezagađena - Raste potražnja za organskim proizvodima u BiH

Izvor: Al-Jazeera Balkans Utorak, 27.11.2018. 09:51
Komentari
Podeli

(Foto: ChameleonsEye/shutterstock)
Muhamed Suljović prije dvije godine imao je stabilan posao u državnoj firmi koji je ipak odlučio zamijeniti organskom proizvodnjom nadomak Sarajeva. Zajedno sa suprugom od običnog pašnjaka napravio je imanje sa četiri plastenika i 1,2 hektara oranice gdje su počeli uzgajati povrće i koke nosilje, a zatim su nabavili certifikate koji su potvrdili da se radi o organskim proizvodima.

Međutim, tu se nisu zaustavili. Prije mjesec dana u Sarajevu otvoril su prvi restoran organske hrane u Bosni i Hercegovini.

- Prije svega toga supruga i ja nikada nismo ništa u životu posadili - kroz smijeh prepričava Suljović.

Na proizvodnju su se odlučili jer su im troškovi života rasli pa su htjeli pokrenuti neki svoj biznis.

- Vremenom imate porodicu, djeca rastu, vi u firmi stojite na istom, plata ista, troškovi rastu, sve više idete u kredite, tonete, a ne možete napredovati na poslu. Htjeli smo nešto pokrenuti, onda smo išli na tu organsku varijantu, pa smo htjeli napraviti neki posao da se može živjeti od toga - dodaje.

Što se tiče same organske proizvodnje, Suljović objašnjava da je ona jako zahtijevna i nema igranja sa raznim hemijskim sredstvima, jer postoje tačna pravila koja se moraju poštovati da bi se dobio certifikat.

- Imate plastenik paradajza i paprike i napadne ga biljna uš. Šta se radi? Ja volim reći da se u organskoj proizvodnji više prska nego u konvencionalnoj, ali se prska žarom, bijelim lukom, a ovamo se ništa ne prska, nego se stave tabletice i ubije se biljna uš, ali se ubije i glista, kontaminira se zemlja, i naravno da biljka upije sve to.

U restoranu organske hrane, kaže Suljović, poslužuju hranu uzgojenu na njihovom imanju. Sam objekat i jela koje prave također su prošli provjere i dobili certifikate.

- Organska jela u restoranu moraju biti označena i u njima mora biti minimalno 70 posto organskih namirnica. Cijene nisu veće u odnosu na standardne restorane, čak smo i jeftiniji jer imamo svoje namirnice.

Posjetom su, kaže Suljović, izuzetno zadovoljni, a mušterije se vraćaju jer traže "kvalitetu i zdravlje".

- Nama je svima važno kakvo ćemo imati auto, majicu, jaknu… A to hoćemo li pojesti nešto što nije dobro, to smo skroz zanemarili. Međutim, ljudi kod nas polako prate taj trend u svijetu i sve više su zainteresovani za zdravu hranu, ima ljudi kojima to doktori propisuju, imate dosta majki koje to traže zbog djece, ima dosta stranaca koji jedu samo organsku hranu, a u posljednje vrijeme i dosta naših mladih ljudi želi da se zdravo hrani - ističe Suljović na kraju razgovora.

Eterična ulja iz Nišića prodaju se u cijelom svijetu

U blizini njegovog imanja, na Nišićkoj visoravni nalazi se i velika organska proizvodnja Mejre Halilović, kojom se njena porodica bavi više od deset godina.

Na stotinjak hektara zemlje, Halilovići uzgajaju ljekovito bilje, žitarice i povrće od čega prave eterična ulja, čajeve, prirodne kreme, sapune i različita brašna, od kojih su najpoznatiji po heljdinom brašnu i proizvodima od heljdinog brašna.

- Od žitarica uzgajamo, osim heljde, i pšenicu, raž, zob, ječam… Od ljekovitog bilja kamilicu, lavandu, iris, mentu, melisu, miloduh, neven i tako dalje. Od povrća krompir, grah, luk i neke podzemne proizvode, s obzirom da smo na 1.000 metara visine. Organska poljoprivreda je teška, teža od od konvencionalne, jer tu ne koristimo ništa - objašnjava Halilović, dodajući da se na tržištu BiH organski proizvodi prodaju gotovo po istim cijenama kao konvencionalno uzgojeni proizvodi, dok su u svijetu puno skuplji.

Stoga su se okrenuli i izvozu, pa svoja eterična ulja prodaju po cijelom svijetu, pogotovo u Evropi, SAD-u, zemljema regije i Aziji.

Putujući po stranim državama kako bi dogovorili trgovinu, Halilovići su primjetili da BiH ima mnoge prednosti, jer ima čistu vodu, zemljište, planine…

- Mi smo imali taj koncept da ponudimo neki zdrav način života, kroz organsku proizvodnju i agroturizam, gdje nudimo osim zdrave hrane i druge sadržaje, pa ljudi mogu prenoćiti kod nas, uživati u prirodi i jezeru. To prepoznaju stranci, ali i naši ljudi dolaze. Svraćaju da kupe heljdine pogačice. Držimo se i drugih standarda, naša hrana je i košer i halal, čista u svakom smislu - objašnjava Halilović.

(Foto: Alexander Raths/shutterstock.com)
Ističe da je interes građan u BiH porastao u odnosu na 2002. kada su tek počeli sa proizvodnjom organske hrane, ali da to još nije na visokom nivou kao u inostranstvu.

Certifikat može koštati i više od 1.000 eura

Sejad Herceg, predsjednik Saveza Organsko FBiH i sam je vlasnik organske proizvodnje u Novom Travniku i time se bavi već 19 godina. Objašnjava da biljni ili animalni proizvod, da bi bio organski, mora biti dobiti certifikat od validne certifikacijske kuće, po pravilima evropskih regulativa.

- Standari proizvodnje su da se ne koriste hemijska sredstva, pesticidi, herbicidi, umjetna gnojiva. Da se proizvodnja nalazi na području koje nije zagađeno i gdje nema mogućnosti zagađivanja u okolini. Na primjer, ako uzgajate pored autoputa gdje 24 sata prolazi 2.000 do 3.000 automobila ne možete se zvati organskim proizvođačem.


Certifikat se mora plaćati svake godine, a njegova cijena zavisi od više faktora, od certifkacijske kuće, koliko proizvoda imate, da li ćete ih izvoziti i slično.

- Ako je biljna proizvodnja do nekih dva, tri hektara može da vas košta od 250 do 400 EUR godišnje, a ako radite preradu i hoćete da certificirate svojih 20 proizvoda, ili ako hoćete da izvozite, to su onda dodatni troškovi. Na primjer, ako je u pitanju mala farma koja ima nekih svojih 20 proizvoda, možda ljekovitog bilja koje pakuje u čajeve, to može koštati od 1.000 do 1.500 EUR.

BiH još nema znak za organske proizvode

Herceg kaže da se bilježi rast potražnje za organskim proizvodima u BiH za nekih 10 do 15% godišnje. Međutim, dodaje, u Njemačkoj postoji više od 40% potržanje za organskim proizvodima.

S druge strane, ističe Herceg, u Bosni i Hercegovini se smanjuje broj organskih proizvođača. U 2012. godini bilo ih je oko 186, a ove godine približno 74. Razlog za to, dodaje, je nepostojanje zakona i poticaja za proizvođače, kao i znaka za organski proizvod koje imaju druge zemlje.

Također, ne postoji ni inspekcijsko tijelo koje bi se bavilo i izdavalo dozvole kućama koje vrše certificiranje organskih proizvođača u FBiH, RS-u i Brčko distriktu. Nema ni registra ovih poljoprivrednika, tako da ne postoje zvanični podaci o količinama i površinama u ovoj proizvodnji, osim evidencija koje vode udruženja.

- Mi smo napisali akcioni plan kako bi se moglo pomoći organskom sektoru, kako da se napravi jedna zajednička legislativa i jedan znak za organsku proizvodnju za BiH, koji bi koristili proizvođači dva entiteta i Distrikta Brčko. To je predano Vijeću ministara - kaže Herceg.

Međutim, ističe u poljoprivrednoj proizvodnji, i organskoj i konvecionalnoj, u primarnom sektoru nema profita, ako nema mjera podrške i poticaja vlati.

- Bez toga nigdje na svijetu proizvođač nema profita bez obzira na količine proizvoda, ne može uspjeti, a u BiH je to još teže. Mi ne možemo biti konkurenti poljoprivredi u regionu iz razloga što oni imaju poticajne mjere, imaju uslove, mogućnosti i ambijent.

Herceg kaže da BiH ima dobre resurse za organsku proizvodnju, jer nema teške industrije, vode su poprilično čiste i nezagađene.

Stoga, ako bi se vlasti pozabavile ovim sektorom, dodaje, dosta ljudi bi se moglo zaposliti i pokrenuti svoj posao, a ruralna područja bi se ojačala.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Energija

Pionirski projekat kompanije MT-Komex BiH - Uskoro kreće izgradnja fotonaponske elektrane u Goraždu

Beogradska kompanija MT-Komex zajedno sa MT‑Komex BH uskoro će početi gradnju svog debitantskog projekta u BiH, fotonaponsku elektranu (FNE) Rešetnica, koja će biti izgrađena u istoimenom mjestu u gradu Goraždu, u Bosansko-podrinjskom kantonu. Izgradnja solarne elektrane u BiH biće odrađena po sistemu "ključ u ruke". Dakle, planiranje i izrada modela elektrane, dopremanje potrebnih materijala, tehnologije i radne snage do

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.