Izvor: eKapija | Utorak, 20.11.2018.| 10:44

Inovacije u ishrani i poljoprivredi kreiraju lanac vrijednosti - Banjalučki VINIS tržištu nudi više od 200 inovativnih proizvoda

(Foto: Budimir Jevtic/shutterstock.com)
Slavko Crnić prošle godine proglašen je inovatorom godine u RS. Njegovo ime poznato je u oblasti proizvodnje zdravih proizvoda i upotrebe prirodnih sirovina u ishrani, poljoprivredi, farmaciji i slično. Dugo godina ne gubi entuzijazam da inovacijama ponudi nešto novo i apeluje da imamo potencijala kreirati zdrave proizvode, ali je najprije bitna svijest o tome. Crnić je na čelu banjalučkog instituta VINIS koji iza sebe ima stotine inovativnih proizvoda i nagrada, a kako stoje stvari, veliki rad ih tek očekuje.

Institut je nastao iz NVO Zelene staze, koja se bavila kreiranjem zdravih proizvoda u ishrani i kozemtici. Radeći šest godina u toj organizaciji, Slavko Crnić i njegov tim su ponudili mnogo korisnih proizvoda. Međutim, nisu dobili dovoljno podrške, pa je Crnić zajedno sa grupom istraživača, a u saradnji sa Narodnim univerzitetom Banjaluka, odlučio da formira institut VINIS, što je skraćenica od Virtuelni institut za primjenu prirodnih materijala u ishrani i poljoprivredi.

Danas, cjelokupni rad VINIS-a sveo se na Crnića i nekoliko stručnih saradnika koji žele ponuditi tržištu inovativne proizvode. Kako kaže na početku razgovora za eKapiju, žele okupiti ljude koji će entuzijastično da rade, jer ne postoji puno opcija da se primjeni ono što se nauči na fakultetima.

- Institut VINIS pravi proizvode od više od 450 vrsta ljekovitih trava i više od 100 vrsta eteričnih ulja, kao i minerala. Postoje cjeline u okviru djelatnosti instituta kao što su ekologija, poljoprivreda, hrana i tehnologija prerade, pa sve do najkvalitetnije prirodne kozmetike i higijenskih sredstava. Npr, naš kaladont je ujedno sredstvo protiv nastanka karijesa, paradontoze, za skidanje kamenca i naravno za oralnu higijenu. Naše vaginalete i supozitorije su od najmanje 17 vrsta ljekovitih trava i rješavamo sve probleme reproduktivnog zdravlja, bolesti probave i crijeva pa sve do rješavanja takozvanih nasljednih i autoimunih bolesti. Nama nije cilj da svi postanu naši kupci, već da ljude naučimo kako da žive zdravo i dostojanstveno, da držimo predavanja, edukacije, radionice i upoznamo ljude o zdravim proizvodima. Sada se možemo pohvaliti da je desetine hiljada ljudi zaiteresovano za naše proizvode i već su promijenili navike - kaže Crnić.

Da se Crnićev višegodišnji rad na ovom polju isplatio govori i to što je 2017. proglašen inovatorom godine u RS, i to za proizvode vlatkovački sir, bezglutensko pšenično, raženo i speltino brašno i ekološko mineralno đubrivo kaldozeol-G.

- Proglašenju inovatora godine prethodio je dugogodišnji rad u Savezu inovatora RS i mislim da je to najjači savez u regionu, iako smo mi po teritoriji i stanovništvu najmanji. Na svim takmičenjima i izložbama u regionu, Evropi i svijetu, VINIS je osvojio više prvih mjesta, u nekoliko kategorija. Prije proglašenja smo dobili na desetine medalja i plaketa. Na svim takmičenjima smo učestvovali s našim proizvodima, tako da to nije bila prazna priča i samo ideja. Razvili smo više od 200 inventivnih proizvoda, koji su donijeli svježinu i novitete u tehnologijama, recepturama i slično. Jedini sam inovator koji radi više od 40 godina na upotrebi zeolita, a prva moja inovacija je još iz perioda osnovne škole.

Kaže da nije dovoljno raširena svijest koliko zeolit može biti koristan u ishrani i poljoprivredi. To objašnjava na primjeru upravo nagrađenog ekološkog mineralnog đubriva kaldozeol-G.

- Ekološko mineralno đubrivo može biti praškasto i tečno. U bilo kojem obliku se rastvara i miješa sa koloidnom tečnosti zemljišta i čisti i detoksikuje zemljište i podzemne vode. Njegova upotreba se isplati, jer se koristi 300 do 700 kg na hektar i dovoljno je da se jednom unese. Nakon toga, u prvoj godini imate organsku hranu, jer je zemljište očišćeno, i ne treba čekati 3 do 5 godina da prođe proces konverzije. Prinos se tako poveća za 40%, a kvalitet za 60%.

Crnić kaže da posljednjih godina nije bilo potrebe dodatno intervenisati na inovatnim proizvodima koje su osmislili, više su radili na marketingu i pakovanjima. Suština i zdravstveni benefit proizvoda koji izlaze iz VINIS-a uvijek će biti prioritet.

Sve polazi od promjene načina ishrane

Slavko Crnić se inače više od pola vijeka bavi istraživanjima o zdravim navikama ishrane i često apeluje da imamo sve opcije za proizvodnju zdrave hrane, jer od toga svi imaju korist - država koja bi podsticala izvoz, naučni instituti koji bi razvijali proizvode i metode uzgajanja i na kraju građani.

U tom duhu, napisao je i objavio više od 20 naučnih radova, nekoliko knjiga i brošura, programa i slično.

- Sproveo sam, zajedno sa timom, četvorogodišnje istraživanje o uticaju sirove hrane na zdravlje, socioekonomski status i opšte kognitivne sposobnosti konzumenta. Rezultati su iznenadili i mene koji je mogao predvidjeti rezultat, a rezultati su obećavajući. Objavili smo rezultate u tri naučna rada i pridobili veoma mnogo ljudi koji su prihvatili predložene principe. Mnogi su se stalno riješili "neizlječivih" bolesti i takozvanih nasljednih bolesti. Zato kažem: narodi regiona neće doživjeti niti sprovesti nikakve promjene dok ne promijene način ishrane! Ustaljeni način ishrane može samo proizvesti pobolijevajuće i agresivne ljude.

Kaže da su prodali 40% intelektualne svojine od jednog projekta i novac upotrijebili u nova istraživanja i razvoj proizvoda od isključivo domaćih sirovina.

- Ne mislimo da je to dovoljno i zato kažem da ovo zaslužuje stratešku državnu pomoć. Mala ruka, malena i snaga - kaže Crnić.

Radi finansiranja istraživanja imaju stalnu prodaju u klubu koji su otvorili u Banjaluci. Prodaju imaju i u Sarajevu, Travniku, Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani.

- Većina ljudi ne shvata da nama ništa ne znači postojeća tehnologija, mašine i oprema. Era posljednjeg stoljeća je protekla u prilogađavnju plodova i biljaka kroz sortne promjene kako bi to odgovaralo postojećoj industriji. Negdje u tome se izgubio kvalitet i zdravstveno nutritivna vrijednost hrane. Zbog toga smo kroz inovatorstvo morali, a i dalje ćemo, raditi na novim mašinama, opremi i tehnologiji koje će biti kompatabilne s čovjekom i njegovim mentalno-duhovnim i fizičkim zdravljem. Sve se mora promijeniti i raditi na lokalnom principu. Od momenta uvođenja industrije u proizvodnju hrane sve se izgubilo, pa kupujemo hranu koja to nije i nude nam lijekove koji to nisu. Spas je u domaćim proizvodima, u našoj neposrednoj okolini.

Crnić kaže da su jednoj svjetskoj kompaniji poslali uzorke 60 inovativnih proizvoda, a ta kompanija, čije ime nije htio još da pominje, posebno je zainteresovana da uvozi vlatkovački sir, bezgultensko brašno i ekološko mineralno đubrivo.

Kaže nam i da će Banjaluka uskoro dobiti prvu pekoteku peciva i proizvoda od bezglutenskog brašna, a VINIS će jednoj privatnoj firmi ponuditi tehnologiju bezglutenskog brašna kako bi se otvorio pogon za njegovu proizvodnju.

Teodora Brnjoš

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.