Izvor: eKapija | Srijeda, 25.07.2018.| 13:22

Farma magaraca u Zavidovićima razvija ruralni turizam - Uskoro otvaranje restorana domaće hrane, u planu i izgradnja etno sela

Farma magaraca u Zavidovićima, jedina registrovana u BiH, u narednom preriodu planira dalji razvoj, a prva ulaganja odnosiće se na sadržaje etno turizma. U toku je preuređenje ljetnikovca u restoran domaće hrane, a za kraj 2019. planirana je i gradnja etno sela.

Vlasnik farme Alen Jusupović ističe za naš portal da je još rano govoriti o budućem izgledu etno sela, ali da će vjerovatno biti u duhu ruralnog turizma i tradicije tog kraja.

- Bitno je naglasiti da u ovaj projekat ulažemo vlastite prihode, tako da to ne ide brzo kao projekti sa velikim početnim kapitalom, ali ako za 10 godina vidimo san koji i budni sanjamo, bićemo zadovoljni i sretni.

Ukupna površina farme je oko 30 dunuma i ima 53 magarca. Jusupović objašnjava da su još na jako malom kapacitetu proizvodnje mlijeka, pa u jeku sezone proizvedu svega nekoliko litara.

- Od jedne magarice u prosjeku možemo dobiti 2,5 dcl, a nekada i 3 dcl mlijeka, ovisno o ispaši i sezoni. Magaraće mlijeko je u narodu poznato kao najbolji lijek za plućne bolesti. U samom početku smo bili skeptici, ali sada smo uvjereni da je upotreba magarećeg mlijeka najbolji način prevencije i rješavanja plućnih tegoba kao što su bronhitis, astma, kašalj hripavac, kolitis.

Dodaje da mlijeko sadrži imunoglobuline, vitamine A, D i E, bogato je esencijalnim masnim kiselinama, te sadrži nizak nivo somatskih ćelija i mikroorganizama. Takođe, ima 60 puta više vitamina C od kravljeg mlijeka. Zbog svega ovoga, kaže, cijena 100 ml mlijeka je 10 KM.

Ne postoji posao koji se ne isplati

Naš sagovornik ističe da su trenutno jedina pravno registrovana farma magaraca koja se profesionalno bavi ovim poslom. Objašnjava da je sve krenulo kao studentski projekat kojeg su podržali GEA institut iz Banjaluke, USAID i Univerzitet u Sarajevu.

- Sa tom podrškom krenuli smo ne znajući šta nas čeka. Put je zanimljiv i, malo je reći, trnovit. Od jednog magarca, šatora i psa, uz želju da se uspije, moja porodica i ja danas smo vlasnici predivnog gazdinstva.

Kaže nam da ne postoji posao koji se ne isplati ako ga čovjek obavlja odgovorno, pošteno, hrabro i bez stresa. Sa ekonomskog aspekta, dodaje, početna ulaganja su velika.

- Ekonomisti navode da postoje tri faktora uspjeha jednog biznisa, a to su novac, ljudi i ideja. U našem slučaju novac nije igrao prvu i najvažniju ulogu. Bila je to ideja, koja je okupila ljude, odnosno moju porodicu. U petoj godini smo došli u tačku pokrića što je jako brzo gledajući mnoge druge biznise i projekte. Početna ulaganja su velika, a naša sreća je bila što smo unijeli u ovaj posao ono što smo imali od ranije - zemljište i određeni građevinski materijal.

Nabavka nove opreme

Ono što je farmi neophodno, ističe naš sagovornik, je automatizacija proizvodnje.

- Sve radimo ručno, ekstenzivnim načinom, tako da planiramo nabavku opreme koja bi nam olakšala rad kako u štalama za magarce, tako i u proizvodnji kozmetike. Nalazimo se u prelomnom trenutku gdje se već osjeća potreba za radnim mašinama.

Jusupović kaže da podsticaja za poljoprivredu ima, ali kako objašnjava, niko ih ne donosi na tacni, već se mora "zaroviti" u nekoliko zakona, podzakonskih akata, pravilnika i uredbi.

- Počev od opštinskih do federalnih nivoa, uvijek možete naći neki od programa podsticaja. Nekada to nisu podsticaji koji se odnose na proizvodnju, već programi za projektne prijedloge gdje morate poznavati materiju pisanja projekata kako bi uspjeli dobiti novac. Procedure su takođe komplikovane, pa je za neke potrebno predati desetak zahtjeva po raznim osnovama. Naravno, za skoro svako uvjerenje ili potvrdu koju izdaje država morate platiti administrativnu taksu.

Kozmetika na bazi magarećeg mlijeka uskoro u trgovinama

Na farmi u Zavidovićima kozmetika se na bazi magarećeg mlijeka, odnosno kreme, sapun, šampon i balzam za usne, do skoro proizvodila u kućnoj izradi.

- Već nekoliko dana smo pravno registrovani i za taj posao, tako da od iduće sedmice kozmetiku šaljemo u Institut u Sarajevu gdje će se uraditi sve potrebne analize kako bi se naša kozmetika zakonski mogla naći na policama.

Jusupović nam otkriva da je u planu i proširenje palete proizvoda, što će sve biti sertifikovano.

S.Š.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.