Izvor: eKapija | Srijeda, 14.02.2018.| 11:54

Suši se svega 5% šljiva u BiH - EU podstiče podizanje savremenih zasada u Gračanici i Brčkom

Evropska unija je putem njemačkog GIZ-a, u implementaciji Nezavisnog biroa za razvoj (NBR) Gradačac - Modriča, pokrenula projekt "Inovacije u lancu vrijednosti suhe šljive" u Gračanici i Brčkom. Riječ je u ulaganju u podizanje pet edukativnih najsavremenijih voćnjaka šljive po pet dunuma i sanaciji sedam starih voćnjaka, također po pet dunuma, navodi Avaz.

U projekt su uključene Zemljoradnička zadruga Gračanka i Poljoprivredni zavod Tuzla. Za novi nasad od pet dunuma vlasnik dobiva oko 15.000 KM.

- Suha šljiva je tipični proizvod sjeveroistočne Bosne, dobra i kao lijek i uopće za ishranu. Ali da bi postala brend BiH, moramo mijenjati navike, od adekvatne proizvodnje, berbe i transporta sirove šljive za sušenje. Kvalitetna suha šljiva može se dobiti samo od kvalitetne sirove šljive posebnom tehnikom sušenja i pakovanja. Uspjeh zavisi i od prezentacije. Da bi podigli savremene nasade šljive, uvjet je navodnjavanje "kap po kap" - rekao je inžinjer Nermin Ramić iz Poljoprivrednog zavoda Tuzla na skupu zainteresiranih voćara u Gračanici.

Nije nepoznata činjenica da je područje sjeverne Bosne, posebno u općinama Srebrenik, Brčko, Modriča, Gradačac, Gračanica, Ugljevik i Doboj, oduvijek bilo poznato po šljivi, nekada "mađarici", u novije vrijeme "stenlejki", "čačanki" i "rodnoj". U ovom kraju kud god da se okreneš, naići ćeš na šljivike, pa šljivu s pravom zovu "plavo zlato".

Kada šljiva rodi i zaplavi na rodnim krošnjama, vlasnici zadovoljno trljaju ruke, ali ih ubrzo, zbog nepripremljenosti i nespremnosti države da voćarima osigura otkup i pristojne cijene, te hladnjače, snađu problemi. Tako je bilo i 2013. godine, kada je zabilježen do tada najbolji prinos šljive, koja je išla u bescjenje.

Danas se male količine izvoze kao stona šljiva, a samo 5% šljive se osuši. Nema sušara, suha šljiva nije postala naš brend. A zna se da je na Zapadu suha šljiva proglašena lijekom i da cijena kilograma na našim pijacama nikad nije bila manja od 4 KM, piše Avaz.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.