NavMenu

Gljive u BiH sve slabije rađaju - Izvoz ipak u porastu, zemlje EU spremne i kreditirati firme zbog otkupa

Izvor: Klix Utorak, 02.05.2017. 19:37
Komentari
Podeli

(Foto: Aleksandar Parezanović)
Šume u BiH obiluju stotinama vrsta gljiva, ali posljednjih godina zbog loših vremenskih uslova i sve manjeg broja uzgajivača, gljive u BiH slabo rađaju. Zbog toga gubimo priliku izvoziti gljive u evropske zemlje, koje su spremne čak i kreditirati firme u BiH za uzgoj i otkup gljiva.

U BiH postoji nekoliko firmi koje se bave otkupom gljiva, a jedna od njih je Keystone. Hasib Salkić, izvršni direktor ove firme, pojašnjava kako u BiH uglavnom otkupljuju bukovače, blagve, lisičarke, smrčak i vrganj.

- Uspjeh gljive puno ovisi od vremenskih uslova. Zadnje dvije, tri godine mi zaista nemamo sreću s vremenom jer naše gljive u različitim periodima godine nemaju ono što im je najpotrebnije. U periodu kad trebaju uspijevati i kada im treba sunce, desi se loše vrijeme - kaže Salkić.

Za kilogram smrčka 250 KM

Otkupna cijena lisičarki u BiH je od 1,5 do 2 KM po kilogramu, ovisno je li gljiva krupnija ili sitnija. Oni uzgajivači koji odlažu lisičarke u otopini od soli, mogu dobiti oko 4 KM po kilogramu. Cijena suhe lisičarke prve klase je 20 KM po kilogramu, a druge klase oko 8 KM.

Za kilogram osušenog smrčka prve klase može se dobiti čak 250 KM, a za drugu klasu 80 KM po kilogramu. Svježi vrganj otkupljuje se za 3 do 4 KM, a suhi prve klase 25 KM po kilogramu.

- Gljive su zaista unosan posao i za uzgajivače i za otkupljivače. Izuzetno su tražena roba na evropskom tržištu. Francuzi, Austrijanci, Švicarci i mnogi drugi nude čak i kreditiranje naših firmi za mehanizam otkupa, ali, nažalost, mi nismo u dobroj poziciji zbog slabog uroda - istaknuo je Salkić za Klix.ba.

(Foto: Aleksandar Parezanović)
U potrazi za uzgajivačima gljiva, primijetili smo kako u BiH ne postoji nijedno udruženje gljivara, ljubitelja i uzgajivača gljiva. Na društvenoj mreži Facebook uspjeli smo pronaći nekoliko neformalnih grupa na kojima ljubitelji i berači gljiva razmjene poneku fotografiju i pokoju informaciju o gljivama, piše Klix.

Izvoz blago oscilirao

Kako saznaje Klix iz Vanjskotrgovinske komore BiH, i pored lošeg uroda izvoz gljiva proteklih godina je blago oscilirao.

- Prošle godine zabilježen je porast izvoza za 3 mil KM u odnosu na 2015. godinu. Uvoz se u posljednjih pet godina uglavnom kreće od dva do tri miliona KM. Glavna tržišta za gljive su zemlje zapadne Evrope kao što su Italija, Švicarska, Slovenija, Francuska i Njemačka. Najviše se izvoze suhe gljive, oko 50 posto, svježe gljive 26 posto, smrznute gljive 21 posto i konzervirane gljive tri posto - rekli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Sudeći prema internet oglašivačim i oglasima, u BiH nema puno uzgajivača i prodavača gljive, a i oni do koje je portal Klix došao uglavnom prodaju samo bukovaču. Činjenica je i kako su gljive u BiH vrlo malo istražene, zbog čega mnogi rizikuju hoće li ubrati jestivu ili otrovnu. Međutim, i oni koji se možda odluče baviti mikologijom, morat će sami istraživati gljive jer se na fakultetima u BiH ne izučava ova nauka.


Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.