Izvor: Klix | Nedjelja, 25.12.2016.| 10:20
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Malinari u BiH u problemima - Zbog hiperprodukcije, izvoz ne može pratiti proizvodnju

Izvoz malina iz Bosne i Hercegovine u posljednjih nekoliko mjeseci bilježi pad, a vrijednost izvoza u septembru i oktobru je za 34% manja nego prošle godine. Na svjetskom tržištu je došlo do pada potražnje, a proizvođači su istovremeno povećali proizvodnju, govore podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.

Upravo zbog hiperprodukcije, trgovina i izvoz ne mogu pratiti proizvodnju, poručeno je na okruglom stolu "Stanje i perspektive proizvodnje i izvoza maline u BiH".

- Fokus se treba prebaciti s kvantiteta na kvalitet, na povećanje prosječnih prinosa i na smanjenje zasada proizvodnih površina, er je u posljednje vrijeme fokus samo na širenju proizvodnje. Došlo je do smanjenja potražnje ne tržištu, a ne možemo se takmičiti kvantitetom. Prošle godine glavna prednost nam je bio kvalitet, a sada je ispaštao zbog vremenskih uslova - kazao je menadžer Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH Armin Kurbegović.

Ovosezonski postotak kvaliteta prve klase malina nije veći od 65% dok je u prethodnoj sezoni bio 85%. Istovremeno, veliki broj hladnjača ima probleme s plasmanom robe na evropsko tržište.

Otkupljivačima problem cijena

Otkupljivači tvrde da je nekonkurentnosti doprinijela i cijena koja je nerealno visoka, iako su upravo oni odgovorni za njeno definiranje.

- Ove godine cijena nije smjela biti viša od 2,50 ili 2,70 KM, a polka je plaćana 3 KM, vilamet 3,10 KM, a miker 3,30 KM. Ne možemo izdržati dvije godine zaredom na ovakav način. Imamo punu količinu u hladnjačama po visokim cijenama i ove godine smo nekonkurentni i postavlja se pitanje da li će se otkupljene maline iz sezone 2016. moći isporučiti na evropsko tržište do početka naredne sezone. U Poljskoj je, recimo, otkup bio enormno velik, a cijene su mnogo niže od naših - rekao je Goran Papić, direktor kompanije Natural Food Sarajevo.

Hiperprodukcija u pitanje dovodi i maline koje će biti proizvedene u 2017. i 2018. godini. Papić ističe da se u novoj sezoni očekuje 25.000 tona, a kapacitet hladnjača je 18.000 tona.

- Šta ćemo sa 7.000 tona malina, ko će ih otkupiti? Moramo imati podršku od države kroz subvencije za kapitalna ulaganja sa 30-35% ili da se ugledamo na evropske države gdje se daje 10 centi za kilogram otkupljenog i zamrznutog proizvoda i dodatnih 10 centi za izvoz. To bi pomoglo svim otkupljivačima da prošire kapacitete - tvrdi Papić.

Nekvalitetne sadnice

Predsjednica udruženja "Eko brda" iz Olova Jasminka Hadžiabdić glavnim krivcem za situaciju u kojoj su se našli proizvođači i hladnjačari smatra upravo hladnjačare, jer su oni diktirali cijenu malina i poticali proizvodnju prodajući sadnice.

- Veliki broj hladnjačara ima svoje rasadnike i bilo im je u cilju da prodaju što više sadnica, a veliki broj tih sadnica je bio upitnog kvaliteta. Bilo je evidentno da to nisu bile sadnice iz rasadnika, ali su ih prodavali da bi ostvarili profit. Firma iz Visokog je iz Poljske uvezla zaražene sadnice i ljudi koji su ih posadili su sve morali povaditi, ne mogu tri godine ništa saditi. Dobar dio hladnjačara nije isplatio maline, prodali su sadnice, a kada su ljudi napravili planove promijenili su priču i sada zagovaraju zaustavljanje proizvodnje - kazala je za Klix.ba Jasminka Hadžiabdić.

Hadžiabdić ističe da je problem nastao, jer hladnjačari nisu udruženi i nemaju zajedničku strategiju.

- Ne mogu prodavati dva miliona sadnica ako je kapacitet njihovog rasadnika milion ili 700-800 hiljada. Sada stvaraju ambijent da će sljedeće godine biti sretan malinar koji bude imao kome prodati maline. Oni kukaju, a šta bi trebali malinari koji su umjesto tri tone nabrali 500 kilograma? Hladnjačari se okupljaju jer neće zaraditi pola miliona nego 100.000 hiljada, to nije korektno. Nama je svaka cijena iznad 3 KM prihvatljiva, ali ako se desi da cijena padne ispod 2 KM malinari će odustati od proizvodnje i bavljanja poljoprivredom - poručila je Hadžiabdić.

S druge strane, proizvođač malina iz Željeznog Polja i direktor zemljoradničke zadruge "Žepački rolend" Žepče Mirzet Krehmić ističe da malinari iz Željeznog Polja neće odustati od proizvodnje bez obzira na otkupnu cijenu.

- Mi iz Željeznog Polja smo radili i kad su maline bile 1 KM i kada su bile 4 KM, svjesni smo situacije i cijena nam ne igra ulogu, bitno je da imamo sigurnost otkupa, a cijenu neka diktira svjetsko tržište. Savjetujemo proizvođačima da ne idu u nove sadnje, da dobro razmisle prije uzimanja sorti, da siju ono što je traženo na tržištu. Savjetujemo da što bolje održavaju postojeće zasade kako ne bismo došli u probleme da to poslije nemamo kome prodati - ističe Krehmić.

I direktor USAID/Sweden FARMA II projekta Adrian Neal je istakao da su strateška partnerstva između proizvođača i otkupljivača nužna kako bi se izbjegle situacije da se proizvod nema kome prodati. BiH ima potencijal, ali jedino na taj način ovaj sektor može imati svijetlu budućnost.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.