Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 19.12.2016.| 13:24
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Egzotične vrste uspijevaju i u BiH - Isplativ uzgoj i visoka prodajna cijena prednosti za proizvodnju plavog krompira

Sve češće na rafovima za voće i povrće u tržnim centrima u BiH nailazimo na neobične sorte koje do sada nisu bile prisutne na našim prostorima. Većinu ovih kultura uvozimo, međutim, u posljednje vrijeme, da li usljed promjene klime, novih načina i modernije tehnologije u uzgoju voća i povrća, ili zbog veće dostupnosti sjemena, mnoge egzotične vrste počele su da se uzgajaju i u našim krajevima.

Batat ili slatki krompir više nije nepoznanica u trgovinama i domaćinstvima u BiH. Zbog hranljive vrijednosti, lakoće uzgoja, veće potražnje, kao i dobre cijene na tržištu, raste i broj poljoprivrednika koji se bave uzgojem ovog povrća. Međutim, jednoj drugoj vrsti – plavom krompiru, tek slijedi ulazak na tržište u BiH.

Kao što mu ime i kaže, riječ je o krompiru tamnoplave, skoro ljubičaste boje kore i jednako tamnoplave boje "mesa". Inače, povrće jakih boja često je hranljivije od blago obojenih. Bogat je antioksidantima (antocijanima) koji su zaslužni za plavu boju, kao i mineralima i vitaminima. Naučnici tvrde da stimulativno djeluje u borbi protiv raznih bolesti, a pridaju mu se i svojstva afrodizijaka.

Milka Tamamović iz Banjaluke, jedan od rijetkih uzgajivača ovog povrća u BiH, kaže za eKapiju da se uzgoj plavog krompira isplati, jer je rijedak na našem tržištu, a samim tim i skup.

- U ovoj i narednoj godini trebalo bi da bude skuplji, dok će kasnije, kad na tržištu bude više zastupljen, cijena padati. Međutim, taj pad neće biti veliki, jer je ovaj krompir inače manje rodan, a ako se još i odgaja bez hemijskih sredstava, normalno je da je i cijena veća. Proizvođači će svakako imati interes da ga gaje – dodaje Tamamović.

Dobri uslovi za uzgoj

Naša sagovornica kaže da se u BiH malo zna o ovom povrću. Prema njenim riječima, plavi krompir se priprema na uobičajene načine, kao i svaki drugi krompir, ali razlika je u tome što je ukusniji i lakši za probavu od standardnih sorti.

- Uslovi za uzgoj plavog krompira kod nas su odlični, jer ova sorta ima iste zahtjeve kao i domaći krompir. To su plodna zemlja, dosta sunca, umjerena vlaga i malo više ogrtanja jer je stablom viši od našeg. Takođe mu odgovara i veoma rana sadnja, pa je i rodnost veća – kaže Tamamović.

Dodaje i da su troškovi sadnje i obrada zemlje isti kao kod uzgoja domaćeg krompira.

- Ono što sadnju čini malo skupljom je sjemenski materijal, koji se teško nabavlja kod nas. Ja sam ga do sada dobavljala iz inostranstva. Međutim, od ove sezone ću imati vlastito sjeme za sebe, ali i za potrebe tržišta u BiH.

(Foto: Brian Kinney/shutterstock.com)
Tamamović kaže da je u ovoj godini zasadila plavi krompir na površini od oko 500 m2, te da joj je ukupan prinos bio oko 1.200 kilograma.

- Gajen je u čistoj zemlji bez prethodnog đubrenja i bez bilo kakve prihrane, samo ono što je zemlja sama dala. Jedino što je bilo neophodno je navodnjavanje u četiri navrata, zbog sušne godine.

Stanje u regionu

Tamamović kaže da je plavi krompir skoro nepoznata kultura u BiH, pa se samim tim i ne uvozi. Srbija, ističe, ima nešto malo vlastite proizvodnje. Hrvatska je do skoro uvozila ovaj krompir, a sada već ima proizvodnju koja, uglavnom, podmiruje skromnu potražnju.

- Nadam se da će se kod nas uskoro prepoznati benefiti ovog krompira, što će dovesti do stvaranja tržišta, koje mora da prati i proizvodnja.

Potencijali

Potražnja za ovom kulturom u EU, ali i cijelom svijetu brzo raste. Sve se više priča i piše o nutritivnim vrijednostima plavog krompira što dovodi do rasta potražnje.

- Treba osluškivati tržište i pratiti njegove potrebe. Tražnja u svijetu je velika i mi imamo mogućnost da damo doprinos zadovoljenju tržišta, odnosno, možemo ga lako prodati samo kada bismo ga proizveli u dovoljnoj količini – kaže sagovornica eKapije.

Tamamović smatra da je ovaj proizvod još jedna od šansi za uključivanje BiH u procese proizvodnje i prodaje na inostranom tržištu, jer ovako rijetka kultura, uz zadovoljenje svih procesa proizvodnje, lako prolazi na tržištu EU.

Da će BiH prepoznati ovo povrće, ali i druge egzotične sorte kao svoju razvojnu sanšu u poljoprivredi, mala je vjerovatnoća. U prilog tome govori i činjenica da iz poljoprivrednih udruženja, kao i sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci, nisu bili raspoloženi da govore o uzgoju plavog krompira u BiH, a kao obrazloženje su naveli nedovoljnu upućenost.

S.Š.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE