NavMenu

Od batata i do 10.000 EUR po hektaru - Uprkos povoljnim uslovima proizvodnja slatkog krompira u BiH simbolična

Izvor: eKapija Četvrtak, 25.08.2016. 14:35
Komentari
Podeli
Koliko je isplativ uzgoj batata ili slatkog krompira, govori podatak da se cijena za kilogram ovog povrća u marketima u BiH kreće od 2 do 5 EUR. Ova prvoklasna kultura koja se lako gaji, sa minimalnom upotrebom hemijskih sredstava, može da se čuva čak dvije godine zbog čega se lako skladišti, a prodaje se tokom cijele godine. Ako se uzme podatak da je zarada tri puta veća od uloženog novca, na 5.000 EUR možemo očekivati dobit od 15.000 EUR.

Milka Tamamović, jedan od rijetkih uzgajivača ovog povrća u BiH, kaže za eKapiju da je batat odlična kultura za proizvodnju na malim porodičnim imanjima jer je uzgoj jednostavan, a iskoristivost potpuna.

- Po nekim istraživanjima troškovi za proizvodnju batata, kao što je obrada tla, đubrenje, malčiranje presadnice, natapanje, zatim vađenje i berba, kao i sortiranje i skladištenje, na 1 hektaru su oko 5.000 EUR. Prinos komercijalno iskoristivog ploda je od 15 do 20 tona po hektaru, a na osnovu okvirne veleprodajne cijene u regionu koja je od 1 do 1,2 EUR po kilogramu dobit je solidnih 1:3 - dodaje Tamamović.

Naša sagovornica je u ovoj godini zasadila oko 3.000 sadnica, i očekuje prinos od 2 kg po sadnici.

- Potražnja je veoma mala. Da je veća, mogla bih i proizvesti mnogo više jer sam savladala svu tehnologiju proizvodnje rasada. Ove godine sam proizvela oko 7.000 sadnica, 5.000 za sebe, a ostalo sam prodala i podijelila.

Dobri uslovi za uzgoj

Batat je biljka porijeklom iz tropskih predjela, pa stoga traži povoljne uslove za svoj rast. Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednik proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je batat u BiH moguće uzgajati u svim ravničarskim predjelima.

- U postojbini je višegodišnja kultura, dok se kod nas gaji kao jednogodišnja. Uzgoj je moguć na plodnim i rastresitim zemljištima zbog uslova za razvoj korijena, a ta zemljišta su uglavnom u našim žitnicama - kaže Marinković.

Međutim, naš sagovornik dodaje da ova kultura u BiH nije naišla na širu primjenu u proizvodnji. Takvo stanje bi se, ipak, moglo promijeniti, s obzirom na ljekovita svojstva i hraniljive vrijednosti slatkog krompira.

- Imajući u vidu da batat ne sadrži holesterol može da se koristi u dijetalnoj ishrani. Takođe je odličan antioksidans, te ima i veliki sadržaj beta karotena, što je pogodno za regeneraciju kože.

Marinković ističe i da država ne subvencioniše ovu vrstu proizvodnje, s obzirom na veoma male površine koje su do sada simbolično uzgajane.


- Međutim, ako bi interes za uzgoj batata porastao, sigurno je da bi bilo i subvencija - kaže Marinković.

Potencijal

Evropska tržišta, posebno tržište Austrije i Njemačke, su zainteresovana za ovu kulturu, a potrebe cijele Evrope nisu ni blizu zadovoljene.

- Mi smo u Evropi i transport traje kratko, plodovi do kupaca stižu brzo i u veoma dobrom stanju, daleko kvalitetniji nego oni koji su stigli iz Afrike, Latinske Amerike ili Azije - kaže uzgajivač batata Milka Tamamović.

Dodaje da je u Hrvatskoj ova proizvodnja daleko razvijenija, da postoje i otkupljivači, dok u Srbiji ima nekoliko većih proizvođača batata.

- U BiH nema otkupljivača, a sigurna sam da ih neće ni biti još bar dvije godine jer nema ni velikih proizvođača. Ono što proizvedem u ovoj godini biće dovoljno da pokrije potrebe lokalnog tržišta. Međutim, u narednoj godini očekujem daleko veću potražnju, a samim tim i proizvodnju - ističe Tamamović.

Cijena batata u marketima u Evropi je oko 5 EUR za kilogram. Najveći svjetski proizvođač ovog povrća je Kina u kojoj se proizvodi 71% svjetske proizvodnje, dok površine pod batatom zauzimaju preko 40% ukupnog zemljišta.

Slobodana Šubara

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.