Tematski bilten

Digitalizacija i razvoj industrije - Pametna rješenja koja mijenjaju igru

NavMenu

Razvojem vještačke inteligencije do veće konkurentnosti privatnog sektora u Crnoj Gori - IT postaviti kao stratešku granu ekonomije

Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Placidplace)Ilustracija
Upotreba vještačke inteligencije može biti razvojna šansa za Crnu Goru i donijeti brojne benefite privredi. Njene potencijale najprije je i prepoznao privatni sektor, gdje već ima značajnu primjenu. Upravo nove tehnologije mogu biti budući pokretač ekonomskog razvoja Crne Gore, pa bi IT trebalo uvrstiti kao stratešku granu ekonomije. Fokus bi trebalo da bude na izvozu IT usluga, ali i na poboljšanju poslovnog ambijenta, kako za domaće, tako i za inostrane kompanije i privlačenje njihovog kapitala.

To je u razgovoru za eKapiju kazao Ivan Šoć, osnivač kompanije Five Group i predsjednik Odbora za primjenu vještačke inteligencije i drugih naprednih tehnologija koji je formiran u okviru Asocijacije menadžera Crne Gore.

Kako smo mogli čuti na jednoj konferenciji u Beogradu, mi vještačku inteligenciju živimo veoma dugo, te se stoga u ovom domenu u poslednjih godinu dana nije desilo ništa epohalno. Međutim, ChatGPT je učinio da ona uđe na velika vrata u naše živote i postane široko rasprostranjena. To nas je probudilo i odjednom smo postali svjesni svih njenih potencijala, ali i prijetnji koje nosi.

Prepoznajući brojne benefite vještačke inteligencije, ali i podstaknuti pojačanom potrebom da se u ovu oblast uvede red, Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM) formirala je Odbor za primjenu vještačke inteligencije i drugih naprednih tehnologija, prvi ovakve vrste u Crnoj Gori. Prema riječima Ivana Šoća, sam Odbor je još uvijek relativno mlad, ali su u ovom kratkom periodu već imali niz aktivnosti na tom planu.

- Zadaci odbora su u upravo i definisani u samom nazivu, odnosno govorimo o primjeni ovih tehnologija, sa posebnim naglaskom na vještačku inteligenciju. Potencijal i mogućnosti koje nudi primjena naprednih tehnologija pri rješavanju različitih problema u širokom spektru djelatnosti su veoma velike, a svakog dana vidimo neke nove primjene i ideja je da se implementira što više takvih rješenja kako u privredi tako i u državnoj administraciji - kazao je Šoć.

Kada je riječ o razvoju vještačke inteligenciji u Crnoj Gori, naš sagovornik smatra da ona već ima značajnu primjenu u privatnom sektoru.

Ivan Šoć (Foto: Asocijacija menadžera Crne Gore)Ivan Šoć
- U ovom segmentu imamo sve više primjera upotrebe ove tehnologije i mislim da će taj segment samo rasti zbog prirodne potrebe privatnog sektora da bude konkurentan. Kada govorimo o primjeni ove tehnologije u državnoj administraciji, ako želimo da to uradimo na pravi način, onda je potrebno prvobitno samu infrastrukturu naših institucija reorganizovati i uvezati u centralizovane registre, pri čemu apsolutno ne smijemo zanemariti sajber bezbjednost kao važnu komponentu koja mora u stopu pratiti ovaj proces. Mogućnosti su velike, a sistem kao što je naš, koji nije glomazan, mogao bi u relativno kratkom roku biti unaprijeđen upravo uvođenjem vještačke inteligencije, kako za institucije, tako i za krajnje korisnike, tj. građane - navodi Šoć.

Sa popularizacijom i sve masovnijom primjenom vještačke inteligencije, otvorene su i brojne dileme - od etičkih pitanja, zaštite privatnosti, gubitka radnih mjesta... I Goldman Sachs je u jednom od svojih izvještaja objavio da je globalno oko 300 miliona radnih mjesta pod prijetnjom - i to ne u periodu od od sledećiih 10, 15 ili 20 godina, već u narednih četiri do pet godina. Sagovornik eKapije kaže da su pitanja kontrole vještačke inteligencije i njenog razvoja u budućnosti mnogo kompleksna, te na njih danas niko ne može dati precizne odgovore.

- Ipak, ako pričamo iz perspektive Crne Gore, nije da možemo da utičemo previše na neke globalne tokove. Velike sile su te koje diktiraju pravac razvoja i upotrebe vještačke inteligencije. Još ako tome dodamo činjenicu da ova oblast ima veoma veliku primjenu u vojnoj industriji, mogli bismo naći dosta razloga za zabrinutost. Ipak, konstatacija da iza svega toga i dalje stoji čovjek, uliva nadu da će razvoj ovih tehnologija biti propraćen potrebnim mjerama zaštite od "gubitka kontrole" u budućnosti - ističe Šoć.

Smatra i da će vještačka inteligencija u bliskoj budućnosti definitivno uticati na tržište rada.

- Ali to bi s druge strane moglo rezultirati, ne isključivo gašenjem radnih mjesta, već doprinijeti raspodjeli radnih mjesta u okviru istih kompanija na druge pozicije. Još ako ovu tehnologiju iskoristimo kao pomoćni alat u poslovanju, onda bi umjesto ukidanja ili raspodjele radnih mjesta, njena primjena mogla da poveća efektivnost istih i na taj način doprinese razvoju biznisa - pojašnjava.

Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Gerd Altmann)Ilustracija
Kada je riječ o zakonskoj regulaciji oblasti primjene vještačke inteligencije u Crnoj Gori, Šoć kaže da je u planu nacrt regulacije i primjene naprednih tehnologija, među kojima je i vještačka inteligencija.

Na pitanje da li je sa sve većom popularizacijom vještačke inteligencije i sajber bezbjednost država dodatno ugrožena, Šoć odgovara da su, nevezano od teme vještačke inteligencije, hakerski napadi postali sve češći, čime i pojam sajber bezbjednosti sve više dolazi do izražaja.

- Ovo je veoma važno pitanje. Kada pričamo o bezbjednosti u sajber prostoru problem je u tome što su prijetnje jednake kako kod nas, tako i u mnogo razvijenijim zemljama koje izdvajaju mnogo veća sredstva za ovu oblast. Ako pričamo o zaštiti od raznih hakerskih napada, to je jedan segment na kom ćemo morati da radimo sve više, i tu postoje određeni standardi koje moramo da pratimo. Ono što je važno istaći je da moramo voditi računa i o visokom stepenu zaštite samih podataka, da i ukoliko se desi hakerski upad u sistem, od čega ma koliko ste razvijena zemlja nema potpune zaštite, imate procedure koje bi u najvećoj mjeri mogle da osiguraju zaštitu podataka u takvoj i sličnim situacijama. Naravno, čitav proces mora biti praćen i edukacijom, jer koliko god da se zaštiti sistem, ljudski faktor je uvijek prisutan - navodi sagovornik eKapije.

Vještačka inteligencija može naći svoji primjenu i u digitalizaciji i digitalnoj transformaciji društva. Međutim, ako govorimo o Crnoj Gori, o ovim procesima se više priča, ali u praksi ima još dosta toga da se uradi.

- To možemo vidjeti i na nekim prostim primjerima, kada i dalje veliki dio stvari koji biste mogli da uradite onlajn, putem računara ili telefona, morate da radite tako što ćete otići na određeni šalter neke institucije, tamo čekati u redu, a zatim sa tim dokumentom otići u neku drugu instituciju i tako dalje. Na ovim primjerima vidimo da još uvijek nemamo previše olakšica koje današnja tehnologija omogućava, a pričamo o stvarima koje bi olakšale svakodnevicu našim građanima. Kada govorimo o administraciji i vještačkoj inteligenciji, ima još posla koji se mora uraditi prije nego bi ova tehnologija mogla biti implementirana na pravi način, ali o tome sam već govorio ranije, u jednom od prethodnih pitanja - kaže Šoć.

Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Gerd Altmann)Ilustracija
IT sektor je u poslednjih nekoliko godina doživio snažan rast, a svoju šansu ovoj industriji ima i Crna Gora, gdje su potencijali ogromni.

- Upravo jedan od pravaca društvenog kretanja, koji lično zastupam, usmjeren je na to da se naše društvo može sjutra i te kako oslanjati na ovu granu u ekonomskom smislu, naročito kroz izvoz IT usluga. Na taj način, jedna država poput Crne Gore, može značajan dio finansija dobijati iz inostranog tržišta, čime se povećava i standard poslovanja domaćih kompanija.

Dodaje da postoji više načina i modaliteta kako poboljšati poslovni ambijent koji bi za rezultat mogao imati veoma ubrzan rast ove grana privrede.

- Mislim bi IT trebalo da postavimo kao stratešku granu ekonomije, a da fokus bude na kreiranju takvog poslovnog ambijenta koji bi prvenstveno domaćim kompanijama omogućio sve privilegije i lagodnosti poslovanja, ali i privukao inostrane kompanije iz ovih oblasti. Vremenom bi se izgradio jedan jak ekosistem, koji bi u ozbiljnoj mjeri mogao biti nosilac naše ekonomije u bliskoj budućnosti – zaključuje Ivan Šoć u razgovoru sa eKapiju.

Dragana Obradović