Tematski bilten

Digitalizacija i razvoj industrije - Pametna rješenja koja mijenjaju igru

NavMenu

Industrija video igara u BiH iako u povoju već dala zapažene rezultate - Koje su mogućnosti i perspektive budućeg razvoja?

Podeli
(Foto: AI Intreactive)
Dok cjelokupna IT industrija u Bosni i Hercegovini u proteklim godinama bilježi značajan i ubrzan rast, uz prihode procijenjene na blizu milijardu KM u 2022. godini, industrija videoigara ostvaruje skromne finansijske i poslovne rezultate, uz relativno konzervativnu stopu rasta. Uzevši u obzir kapacitete nacionalne IT industrije, šira tržišna kretanja te enormni rast globalnih prihoda ostvarenih u ovom sektoru u proteklih pet godina, evidentan je prostor za daljnji razvoj i ekspanziju ove djelatnosti i u Bosni i Hercegovini.

Ističe se to u nedavno objavljenoj studiji "Analiza industrije videoigara u Bosni i Hercegovini" autora prof. dr Belme Ramić Brkić, glavnog istraživača i msc. Bojana Mijatovića, pomoćnog stručnjaka sa Univerziteta SSST.

Najveći izazov kvalifikovana radna snaga

U Bosni i Hercegovini trenutno djeluje samo 10 kompanija, jedan tim i jedno udruženje, koji se ili direktno bave razvojem videoigara ili nude svoje usluge u nekom od segmenata razvojnog procesa vezanog za ovu vrstu proizvoda.

Uz manji broj registrovanih privrednih subjekata, primjetna je i aktivna freelance zajednica koja uglavnom radi za međunarodne klijente, kako je obično i slučaj sa poslovima unutar IT industrije, stoji u pomenutoj analizi.

S obzirom na mali broj aktivnih kompanija, prihodovno, bh. industrija videoigara djeluje skromno ne samo u globalnim već i u regionalnim razmjerima. U Srbiji, na primjer, 15 najuspješnijih domaćih kompanija za razvoj videoigara je u toku 2022. ostvarilo prihode od približno 150 mil EUR. Tamošnje tržište čini oko 140 kompanija, timova i studija koji zapošljavaju preko 2.500 profesionalaca različitih profila, od informacionih tehnologija do kreativne industrije. Slična je situacija i u Hrvatskoj gdje je top 15 kompanija prihodovalo približno 64 mil EUR u 2021.

Poređenja, prihod prijavljen od bh. kompanija u ovom sektoru iznosi nešto više od 1,2 mil KM, dok je ukupna dobit ostvarena u istom periodu manja od 30.000 KM.

- Za očekivati je da će u narednom periodu anketirana preduzeća ostvariti značajnije prihode, s obzirom na ranu razvojnu fazu većine predmetnih privrednih subjekata. Bh. gaming kompanije se najviše bave razvojem proizvoda za PC platformu, a najčešći žanrovi su akcija i avantura.

Iz perspektive infrastrukture, ograničen pristup hardveru i softveru te limitirana internetska propusnost i povezanost, može otežati razvoj videoigara u zemlji. Ulaganja u odgovarajuću infrastrukturu mogu pružiti podršku kompanijama i pojedincima u industriji i potaknuti njen daljnji rast. Nedostatak kvalifikovane radne snage predstavlja vjerovatno najveći izazov daljnjem razvoju industrije videoigara, navodi se, između ostalog u objavljenoj studiji koja je kreirana u okviru projekta "Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini" koji uključuje i projekat EU4DigitalSME, koji sufinansira Evropska unija, a za cilj ima stvoriti povoljno okruženje za mala i srednja poduzeća kako bi uspješno provodila digitalizaciju i inovacijske transformacije.


Iz domaće radinosti na globalna vrata


I dok podaci iz predstavljene analize pokazuju nedovoljno iskorišten potencijal za razvoj ove grane privrede, u praksi i na globalnom nivou, ipak postoje domaći programeri koji bilježe značajne rezultate. Jedan od njih je i Dino Trnka, čija je video igra Lifespace Traveler u aprilu ove godine osvojila prvo mjesto na svjetskom takmičenju Game Development World Championship 2022, u kategoriji za najbolju video igru nezavisnih programera po izboru publike.

Za eKapiju Trnka ističe da je potrebno mnogo truda i žrtvovanja da bi se kreirala jedna video igra, posebno ako radite kao indie developer.

- Naravno, raspodjela i količina posla svakog pojedinca zavisi od broja ljudi u timu, kao i od budžeta i količine posla koja se outsource-a trećim licima. Jedan projekt kreiranja video igre uključuje dizajn toka igre, programiranje mehanika igre i umjetne inteligencije, dizajn nivoa, questova, prepreka, modeliranje i animiranje likova, pisanje priče i dijaloga, komponovanje i produkcija muzike i zvučnih efekata, kreiranje cutscene-ova, voice acting, dizajniranje user interface-a, te spajanje svih ovih komponenti u jedinstvenu cjelinu, testiranje, optimizacija, marketing… - pojašnjava za naš portal Trnka.

On dodaje da je samo u 2023. godini, na Steam-u objavljeno preko 12.000 igara.

- U tom moru igara je izazov isplivati na površinu i pružiti ono nešto što igračima zadržava pažnju. Bez obzira da li ste veliki tim ili samostalni indie developer, između ostalog takmičite se sa AAA naslovima čiji budžet može preći desetine, pa čak i stotine miliona dolara. Iz mog iskustva mogu reći da bez obzira koliko zahtjevno je bilo kreirati vlastitu video igru, najteži dio posla mi je predstavljao marketing. Jer na kraju krajeva, nije bitno koliko je igra kvalitetna ako niko ne zna za nju - dodaje Dino Trnka.

On takođe smatra da je manjak adekvatne radne snage odnosno odsustvo šire edukacije jedan od gorućih problema bržeg razvoja industrije video igara.

Ilustracija (Foto: Unsplash / ELLA DON)Ilustracija
- Trebamo poboljšati edukaciju o razvoju igara, što bi uzrokovalo veću zainteresovanost zajednice za ovu granu privrede, i trebamo se udružiti i dijeliti znanje umjesto da svi djelujemo samostalno i izolovano - poručuje Trnka.

Kazao nam je da je veoma zadovoljan postignutim nakon pobjede na GDWC i objave igre na Steam-u i Epic Store-u, jer mu je to otvorilo mnoga vrata za dalji razvoj igara i da je naučio korisne lekcije.

- Naravno, nastaviću se baviti razvojem igara jer imam mnogo ideja koje želim pretvoriti u igre, a siguran sam da će se ustrajnost isplatiti i da će svaka sljedeća igra biti sve bolja i uspješnija.

Ove godine je još jedna igra domaće produkcije privukla pažnju svjetske publike. Jedini studio za produkciju video igara u Banjaluci Legit uspješno je okončao svjetsku premijeru igre Pets Hero.

Svijet Pets Hero-a pruža jedinstveno iskustvo u kojem su igrači na pametnim telefonima u ulozi superheroja i zaštitnika kućnih ljubimaca, a dio sredstava dobijenih putem oglašavanja u igri, kompanija će donirati partnerskom Udruženju za zaštitu životinja "Šapa u srcu – Zampa nel cuore" iz Banjaluke.

- Iako poprilično jednostavna po svom sadržaju u poređenju sa nekim svjetskim naslovima, zaista smo jako ponosni na Pets Hero. Naš prvenac je ujedno i prva domaća igra koja je unutar sebe objedinila proizvode inostrane kompanije, na način da ti proizvodi, ne samo da ne ometaju igrača, nego mu i pomažu u toku njegove igre - ističe za eKapiju Stefan Filipović, suosnivač kompanije Legit.

Dodaje da trenutno ostvaruju saradnju sa kompanijom Novo Nordisk u razvoju videoigre.

- Riječ je o jedinstvenom iskustvu za naš tim, ali i za regionalnu industriju videoigara, s obzirom na to da je ovo prvi put u regionu da jedan gigant farmaceutske industrije želi profilisati svoje poruke kroz domaću videoigru. Naziv igre je Lea i Leo, i inspirisana je slikovnicom čiji je autor Lea Leleta. Promocija igre je predviđena za sredinu decembra 2023.

Legit, pored toga, u narednom periodu planira u saradnji sa stručnjacima, izradu interaktivne edukativne video igre usmjerene ka najmlađim uzrastima. Igra će služiti kao dopunski mehanizam za učenje matematike, slova i tehnika pamćenja, te pružiti činjenice o kulturno-istorijskoj baštini BiH na jedan inovativan i djeci zanimljiv način.

Na pitanje kako bi se moglo ubrzati razvoj ove grane privrede u BiH, ističe da ukoliko podignemo na noge industriju za razvoj videoigara, koja po prihodima predstavlja jednu od najvećih industrija u svijetu, benefiti za šire društvo mogu biti veliki i trajni.

- Govorimo o stotinama, a potencijalno i hiljadama novih zaposlenih ljudi sa natprosječnim ličnim primanjima, usavršavanju i modernizaciji obrazovnih programa koji će se prilagođavati ovoj industriji u skladu sa njenim potrebama. Sve to će se odraziti i na značajno novo punjenje javnog budžeta - kaže nam Filipović.

On pojašnjava i da je gejmifikacija širok pojam, jer može obuhvatati i lojaliti programe, prenos poruka kompanija putem videoigara, itd.

- Naša kompanija je trenutno orijentisana da postane upravo taj najvažniji digitalni most između domaće industrije videoigara i drugih grana privrede - ističe Stefan Filipović iz banjalučkog Legita.

On se osvrnuo i na jedan specifičan problem sa kojim se industrija video igara u BiH susreće.

- U slučaju da kompanija želi obavljati isključivo djelatnost produkcije videoigara, jeste izostanak šifre za takvu djelatnost unutar Zakona o klasifikaciji djelatnosti RS i FBiH. Taj problem se trenutno prevazilazi upotrebom drugih sličnih šifri, poput djelatnosti "računarskog programiranja". Međutim, jasno je da to nije trajno rješenje. Izmjene i dopune zakonske regulative ovog sektora jesu jedan od preduslova rasta naše kompanije, ali i svih drugih postojećih kompanija i onih koje se tek trebaju osnovati u BiH.

Sarajevski studio AI Intreactive trenutno razvija projekat pod nazivom WanderHearth, koji je, iako u ranoj fazi razvoja, već osvojio glavnu nagradu na sajmu Reboot Infogamer u Zagrebu za najbolju indie igru 2023.

Na pomenutom sajmu dvije od tri nominacije za najbolju indie igru su bile iz BiH.

- WanderHearth je naša druga igra a namijenjena je prvenstveno za PC platformu. Radi se o kombinaciji tower defence, roguelike i city builder žanrova, gdje su tornjevi ustvari pokretne kuće na nogama. Kuće su inspirisane bosanskim planinskim kolibama - katunima i kućom baba yage iz slavenske mitologije - objašnjava ze eKapiju Amar Zubčević, nagrađivani programer i dizajner videoigara, a takođe jedan od osnivača studija AI Intreactive.

(Foto: AI Intreactive)
Kako nam kaže WanderHearth bi trebao biti dostupan u early access verziji na Steam platformi najranije krajem 2024. godine.

- Naša prva igra The Enchanted World koja je izašla 2019. godine na Apple Arcade platformi i bila predstavljena na Apple Event-u iste godine, je do sada preuzeta više od 600.000 puta i uskoro će biti dostupna i na iOS i Android prodavnicama - ističe Zubčević i dodaje da proces kreiranja jedne video igre obično traje nekoliko godina i veoma je iterativan tako da se rade česta testiranja nakon kojih se igra popravlja i prilagođava. Čak i kada je igra izdata, razvoj na njoj se često nastavlja još nekoliko godina.

Zubčević takođe smatra da jedna video igra uvijek može da govori za sebe, bez obzira na veliku globalnu konkurenciju. Ako je ona dovoljno jedinstvena, kreativna i kvalitetna može privući pažnju igrača bez obzira odakle dolazila.

- Prije svega u BiH razvoj video igara treba uopšte prepoznati kao ozbiljnu i potencijalno veoma profitabilnu granu privrede sa ogromnim mogućnostima rasta. Nakon toga da bi se ubrzao razvoj ove industrije, potrebno je povećati investicije, kako iz privatnog sektora, tako i od strane vlade. Razvoj obrazovnih programa fokusiranih na video igre, kao i podsticanje saradnje između univerziteta i industrije, može pomoći u stvaranju kvalifikovane radne snage. Također, stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja i olakšavanje poslovanja kroz subvencije i porezne olakšice mogu biti način na koji bi se kvalifikovani ljudi zadržali u BiH i ovdje otvorili firme za razvoj video igara - poručuje Amar Zubčević.

Regionalno uvezivanje talenata

Prošle godine Mad Head Games, jedan od vodećih regionalnih studija za razvoj video igara, otvorio je kancelariju u Sarajevu. Kako je rečeno prilikom otvaranja studija koji svoje kancelarije ima u Beogradu i Novom Sadu, dio je to planiranog jačanja prisustva na BiH podneblju koje je prepoznato kao bogato talentima.

Damir Halilović, tehnički direktor Mad Head Gamesa za eKapiju navodi da je za brži razvoj industrije, između ostalog, potrebno olakšati trgovanje sa vanjskim tržištem.

- Većina konzumenata video igara se nalazi u Americi, ali Bosna i Hercegovina i dalje nema dogovor s Amerikom oko duplog oporezivanja, što znači i da za svaku igru koju prodate u Americi plaćate i njihov i naš porez. Svako ko je u mogućnosti to da uradi, otvara firme u inostranstvu samo iz razloga kako bi poslovali sa Amerikom - kaže Halilović.

Na ilustrativan način opisuje šta sve treba za kreiranje jedne video igre.

- Kreiranje video igara kombinuje sve moguće multimedijske discipline - od režiranja, glume, muzike, itd. Zamislite to u jednu ruku kao pravljenje filmova ali sa još dodanim tehničkim zahtjevima programiranja. Jako je unikatna grana umjetnosti, još uvijek mlada, i kao takva jako je izazovna. Tempo produkcija je brz, izazovi su ogromni i zahtjeva širok spektar znanja ako želite da briljirate - kaže za eKapiju Halilović.

Otkriva nam da njihov studio trenutno razvija dva velika projekta od kojih je jedan horror first person shooter baziran na filmu.

- Nadamo se da ćemo uskoro moći podijeliti više informacija sa javnosti - kaže nam Halilović i dodaje da je za globalni uspjeh jako često potrebno imati sreće ili dobru marketinšku strategiju.

S. Trivić