Izvor: Al-Jazeera Balkans | Utorak, 04.04.2017.| 08:37
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Dug put od ideje do multimilionskog biznisa - Startap kompanije u regionu teško dolaze do investicija

(Foto: everything possible/shutterstock.com)
Google, Facebook, Apple, eBay, Twitter, Microsoft… kompanije su za koje danas gotovo svako zna i koje se povezuju sa velikim novcem. Nemogućim zvuči da su svi ovi giganti nastali kao ideja nekoliko uglavnom mladih ljudi, u porodičnim garažama, iznajmljenim stanovima, ili jeftinim poslovnim prostorima.

Ono što je zajedničko za njih jeste da su u osnovi one sve bile startap kompanije, koje danas predstavljaju inspiraciju novim preduzetnicima širom svijeta. A ni u regiji planova za ulaganje u vlastite ideje i pokretanje biznisa ne nedostaje, iako im vlasti ne pomažu u tome.

Marin Erceg, direktor i osnivač startapa Aspida iz Hrvatske, navodi da je u njegovoj zemlji firmu lako otvoriti, ali je teško pronaći novac i teško je stalno biti pod pritiskom.

Na Ercegovom projektu radi 16 ljudi i imaju sjedište u Zagrebu i podružnice u Skoplju i Londonu. Iako se često kaže da su startap kompanije za mlade, on dokazuje da to nije baš tako, jer je sa 49 godina ostavio direktorsku poziciju u jednoj kompaniji i "bacio se na glavu" pokrenuvši startap čiji je glavni i najpopularniji proizvod Izzy, dodatna tastatura za mobilne uređaje sa iOS i Android operativnim sistemima.

Erceg kaže da za uspjeh puno toga zavisi i od entuzijazma tima i vjere u dobar proizvod i budućnost, ali da "od toga niko ne plaća režije".

Startapi su poseban oblik preduzetništva, koji se zasniva na tehnologiji i kreiranju vlastitih proizvoda koji su okrenuti ka globalnom tržištu, pojašnjava Zoja Kukić.

- Kada kreirate svoj softver, vaš trošak se ne razlikuje mnogo ako njega koristi 1.000, 100.000 ili milion ljudi, što znači da se profit značajno povećava sa svakim novim korisnikom. Osim toga, ovo je značajno za ekonomiju i zato što uglavnom novac dolazi iz drugih zemalja - dodala je ona.

To znači da velik broj potencijalnih investitora još nije spreman za takav iskorak u svom poslovanju, pojašnjava, jer bi startapa bi onda bilo i više, "jer dobrih ideja i ljudi ne manjka."

(Foto: ronstik/shutterstock.com)
Dženan Kulović, predavač na Ekonomskom fakultetu u Zenici i direktor Centra za razvoj karijera i kompetencija, kaže da "startap firme zahtijevaju veliku infrastrukturnu podršku u vidu poslovnih inkubatora koji treba da predstavljaju svakovrsnu podršku poslovanju i rezultatima ovih firmi. Takođe, lica koja pokreću startap firme treba da imaju razvijene preduzetničke vještine potrebne za osnivanje, vođenje i upravljanje novoosnovanom firmom".

Dodaje da startap kompanije ne mogu riješiti problem hronične nezaposlenosti u regiji, ali mogu da probude uspavana tržišta nudeći one proizvode ili usluge koji nisu bili dostupni na domaćem tržištu.

Zoja Kukić, suosnivač Startita, organizacije koja u Srbiji okuplja tehnološke preduzetnike i stručnjake, navodi da nigdje nije lako pokrenuti i razvijati startap, pa tako ni u Srbiji.

- S jedne strane, imamo sve više fondova, organizacija i pojedinaca koji podržavaju domaće startape, a sa druge državna administracija još uvijek kaska za potrebama tehnoloških kompanija i digitalne ekonomije, pa su online naplata, izvoz, carine i porezi česte stavke na koje se domaći startapi žale. Međutim, postoje i prednosti pokretanja biznisa odavde, prije svega u vidu kvalitetnih ljudi koje možete zaposliti za dosta skromne sume, kao i veliku uvezanost domaće tehnološke zajednice - kaže Zoja Kukić.

Dodaje da je država nekoliko puta najavljivala različite programe za podršku startapa, koji se kasnije nisu dešavali, te ni sada nema ništa značajno u čemu podržava ovu zajednicu, "ali je možda važnije to da nema mehanizme kojim ih ugrožava i otežava im djelovanje".


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.