Privreda BiH malo koristi nebankarske izvore finansiranja - Investitori traže umijeće, timski rad i ideje sa potencijalom
Sredstva za realizaciju te ideje, preduzetnik Sandi Salkić nije dobio tražeći kredit od banke, niti je riječ o nekoj drugoj vrsti pozajmice. Uvidjevši da je riječ o perspektivnoj firmi sa dobrom idejom i još boljom realizacijom, u Agro(r)evoluciju je investirala Fondacija Mozaik.
Intenzivniji razvoj startap scene u Bosni i Hercegovini počeo je tek unazad nekoliko godina. Neizvjesnost da neće naći novac da realizuju svoju zamisao najčešći je razlog za relativno mali broj startapa u odnosu na potencijal. Zbog visokog stepena rizika, početni kapital za njih najčešće dolazi iz sopstvenih slamarica, ali i pristup dodatnim sredstvima postaje sve lakši. Razni projekti i investicije polako stvaraju nove firme, pa su i strani fondovi zainteresovani za finansiranje preduzeća u BiH koji tek počinju svoje poslovanje.
Kako do novca
Fondacija Mozaik iz Sarajeva je vodeća neprofitna korporacija u regiji, koja je kao dio svoje desetogodišnje strategije uspostavila virtuelni inkubator za društvene biznise. Tu se razvijaju i testiraju biznis ideje uz tehničku, mentorsku i finansijsku podšku. Belma Agić, direktorica marketinga Fondacije Mozaik, kaže da su investicije dostupne svim privrednim sektorima, dok konkurisati mogu samo startap biznisi.
- Mozaik je fondacija sa značajnim iskustvom u mobilizaciji mladih i pružanju podrške društvenim biznisima. Naš tim se sastoji od dokazanih stručnjaka iz svijeta biznisa, NVO-a, javnog sektora... Razvili smo strategiju koja je po procjeni Deloitte-a iz SAD-a, jedinstvena u svijetu. Obezbijedili smo privatne donatore i fondacije, a imamo pristup i impakt investitorima – objašnjava Agić.
- Do sada smo finansirali 15 startapa kroz grantove, dva kao vlastita preduzeća i tri kroz investiciju, a najviše novca je plasirano za poljoprivredu, edukaciju, te za rani razvoj djece i usluga. Svaki biznis može dobiti "pre-seed investiciju" do 3.000 KM, "seed investiciju" do 15.000 KM i mentorsku podršku u iznosu do 20.000 KM.
Da bi konkurisali za sredstva ove fondacije, mladi treba prvo da okupe tim i provedu društveno inovativan projekat u svojoj zajednici. Tokom implementacije projekta, preduzetnici prolaze i kurikulum te bivaju testirani. Oni koji su regularno proveli projekat i imaju najveći potencijal da postanu društveni preduzetnici dobijaju pozivnicu za inkubator.
Realizacija bitnija od ideje
Sa velikim brojem internacionalnih privatnih fondova, sarađuje i sarajevski preduzetnički centar Networks. Jedan od osnivača centra Bojana Omerović kaže, međutim, da je ta saradnja još na početničkom nivou.
- Naši startapi nisu na tom nivou koji je potreban kako bi se napravile neke veće investicije. Ipak, prostor za razvijanje saradnje postoji. Interes investicionih fondova za naše tržište jeste veliki, ali najveći broj njih je u potrazi za startapima koji već imaju gotov proizvod i za koje već dokazano postoji potražnja na tržištu.
Omerović kaže da ovo nije samo slučaj u regionu, nego svjetski trend gdje su i investitori postali pažljiviji, i svoje vrijeme i novac troše samo na one koji su već sami donekle uspjeli.
- Zato je bitno da mladi preduzetnici, prije nego ulože previše vremena, truda i novca, na što brži način ispitaju tržište i provjere da li njihova ideja ima perspektivu. To su one ideje i oni startapi koji privlače i same kupce. Proizvod koji se ne prodaje, ne vrijedi – ističe Omerović.
Networks centar je prije nekoliko dana objavio novi poziv za startape iz čitave BiH. Omerović kaže da je cilj da što više ljudi uključe u ovaj vid preduzetništva, te da im obezbijede ono u čemu država kaska, prije svega priliku za samozapošljavanje.
- Firme nam se predstavljaju sa onim što žele da urade i koji su im planovi. Bitno je pomenuti i šta su do sada postigli i koga su svojim radom uspjeli da zainteresuju. Uvijek je dobro da se ima i kratka prezentacija gdje bi se u par slajdova predstavio tim, plan, konkurencija, finansijske projekcije, ali i rizik koji oni vide. Dakle, potrebna im je bazična dokumentacija koja ne mora da bude obiman biznis plan – kaže za eKapiju Jan Kobler, managing partner u SC Ventures.
Osim toga, dio sredstava unutar fonda - oko 1,5 mil EUR, opredijeljen je za manje, tzv. "seed investicije" do 100.000 EUR, kao podrška projektima u ranoj fazi razvoja.
- Ovdje je za nas posebno važno da vidimo ko vodi kompaniju, ko su osnivači, kakva je posvećenost i integritet, jer što u ranijoj fazi ulažemo to nam je tim važniji – navodi Kobler.
Kapital fonda SC Ventures stiže u BiH
Najveći investicioni fond na Balkanu South Central Ventures do sada nije investirao u Bosnu i Hercegovinu. Kako kažu, najviše prilika do sada je bilo u Srbiji i Hrvatskoj, gdje imaju i svoje kancelarije. Ipak, postoji potencijal da se to stanje uskoro promijeni.
- U zemljama gdje nemamo 100% lokalnog prisustva od proljeća smo započeli sistematičniji pristup. U Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko nedjelja imamo par prilika i ozbiljno pregovaramo sa jednim kandidatom, ali je još sve u ranoj fazi te se ne može precizirati iznos investicije – kaže Jan Kober.
Kako sve funkcioniše?
Za razliku od banaka koje odobravaju pozajmice prema kriterijumima i za to dobijaju odgovarajuća sredstva obezbjeđena u određenoj proporciji, privatni investicioni fondovi ulažu u preduzeća ne tražeći nikakve garancije. Investitori međusobno dijele rizik, stiču vlasnički udio u kompaniji u koju se ulaže, a kroz nekoliko godina, kad kompanija dostigne određenu tačku razvoja, fond izlazi iz nje – to se najčešće rješava zajedničkom prodajom udjela nekom trećem strateškom kupcu.
U SC Ventures fondu sa svakim preduzećem, sa kojim ozbiljno planiraju da rade, zajedno grade biznis model od nule – gleda se šta je potencijal tržišta, koji su sve proizvodi na tržištu, koji su resursi potrebni, radi se tzv. top-down i bottom-up pristup budžetiranju, budžet po mjesecima za narednih 12-18 mjeseci – i na taj način preduzetnici dolaze do saznanja na šta bi trebalo da obrate pažnju i šta im je potrebno za dalji razvoj.
- Prikupljanje investicije nije uspjeh sam po sebi, već samo alat da se ide dalje i dalje razvija - naglašava Kobler.
Promjene na bolje
Nebankarske izvore finansiranja koji stoje na raspolaganju preduzećima na samom početku poslovanja, a to se prvenstveno odnosi na investicioni kapital (private equity), risk kapital (venture capital), poslovne anđele i druge finansijske instrumente, Bosna i Hercegovina još slabo koristi. A to predstavlja i prepreku za brži rast privrede.
Jan Kobler, koji ima veliko iskustvo sa startap zajednicom na Balkanu, ističe da je primjetan veliki pomak. Talas iz zapadne Evrope, koja kroz preduzetništvo nastoji da ojača svoju konkurentnost, u velikoj mjeri prenosi se i na ove prostore, pa je sve više dobrih projekata.
- U budućnosti će na ovom tržištu biti još veći broj novoosnovanih kompanija, više fondova, više izvora finansiranja koji će biti na raspolaganju tim kompanijama, i više ljudi zaposlenih u njima. Stvoriće se drugačija kultura na tržištu rada, jer su to kompanije koje zapošljavaju mlade, talentovane ljude i nadam se da će to doprinijeti tome da će manje ljudi odlaziti iz Srbije i tražiti bolju budućnost van granice, a da će ovdje biti više prilika za zaposlenje – ističe naš sagovornik.
- Startap scenu čeka pozitivan razvojni trend, jer ako ga ne bismo vidjeli, ne bismo ni bili ovdje.
Vedrana Džudža
Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Izvori finansiranja - kako do novca?" možete pročitati OVDJE.
Top priče
18.03.2024. | Industrija, Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Tehnički remont Bratunac planira da razvije softver za dronove
Kompanija Tehnički remont Bratunac (TRB) planira da razvije softverske algoritme koji se koriste za upravljanje dronovima. Dronovi koji se koriste u vojne svrhe su ovih dana nakratko dospjeli u fokus javnosti nakon što je ministar odbrane u Savjetu ministara BiH Zukan Helez izjavio da će namjenska industrija u BiH proizvoditi dronove "samoubice". Direktor TRB-a iz Bratunca Slaven Ristić, komentarišući Helezovu izjavu, rekao je da
15.03.2024. | Energija, Industrija
Prva mini solarna elektrana u Konjicu na krovu osnovne škole
15.03.2024. | Energija, Industrija
19.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Aerodrom Banjaluka u februaru manje putnika nego lani
19.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
eKapija+
19.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Izdaje se prostor Kafeterije u Univerzitetskom kampusu u Banjaluci
19.03.2024. | Turizam, sport, kultura
18.03.2024. | IT, Telekomunikacije
Infoteh Jahorina 2024. od 20. do 22. marta
18.03.2024. | IT, Telekomunikacije
17.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Pogledajte kako će izgledati prva dionica Travničkog korza koja se trenutno gradi (FOTO)
17.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
17.03.2024. | Vijesti
Dogovorena saradnja na polju unapređenja statusa radnika u BiH
17.03.2024. | Vijesti
17.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Nastavak ulaganja u poslovne zone u Vitezu, počelo asfaltiranje nove servisne prometnice
17.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
15.03.2024. | Energija, Industrija
ETMAX srebrni pokrovitelj SET Trebinje 2024
15.03.2024. | Energija, Industrija
Poslovne šanse
19.03.2024. | Energija, Građevina
Doboj gradi vrelovod za toplifikaciju kasarne - Raspisan tender od 2,6 mil KM
19.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Izdaje se prostor Kafeterije u Univerzitetskom kampusu u Banjaluci
19.03.2024.. | Turizam, sport, kultura
18.03.2024. | Energija
Raspisan tender za gradnju magistralnog vrelovoda u Tuzli, posao težak 10 mil KM
18.03.2024. | Energija
14.03.2024. | Građevina
Centrum Trade prodaje poslovne objekte vrijedne 7,6 mil KM
14.03.2024. | Građevina
14.03.2024. | Građevina, Finansije
Banka poštanska štedionica prodaje poslovnu zgradu u Posušju
14.03.2024. | Građevina, Finansije
13.03.2024. | Energija
ERS u modernizaciju distributivne mreže ulaže više od 35 mil KM, u toku tender
13.03.2024. | Energija