Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 31.10.2016.| 15:18
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Privreda BiH malo koristi nebankarske izvore finansiranja - Investitori traže umijeće, timski rad i ideje sa potencijalom

(Foto: Singkham/shutterstock.com)
Firma Agro(r)evolucija iz Cazina nastala je na ideji da poveže lokalne, male farmere i proizvodi visokokvalitetno meso i stočnu hranu. Preduzetnik Sandi Salkić želio je da angažuje cijelu lokalnu zajednicu da proizvodi stočnu hranu sa originalnom recepturom i uzgajajući grla na taj način, učestvuje u proizvodnji mesa premium kvaliteta. Meso koje proizvodi Agro(r)evolucija je dokazano deset puta kvalitetnije od mesa koje se nalazi na tržištu. Kroz svoj biznis Salkić pokreće obrađivanje neobrađene zemlje, upošljava lokalne poljoprivrednike i tržištu nudi meso visokog kvaliteta.

Sredstva za realizaciju te ideje, preduzetnik Sandi Salkić nije dobio tražeći kredit od banke, niti je riječ o nekoj drugoj vrsti pozajmice. Uvidjevši da je riječ o perspektivnoj firmi sa dobrom idejom i još boljom realizacijom, u Agro(r)evoluciju je investirala Fondacija Mozaik.

Intenzivniji razvoj startap scene u Bosni i Hercegovini počeo je tek unazad nekoliko godina. Neizvjesnost da neće naći novac da realizuju svoju zamisao najčešći je razlog za relativno mali broj startapa u odnosu na potencijal. Zbog visokog stepena rizika, početni kapital za njih najčešće dolazi iz sopstvenih slamarica, ali i pristup dodatnim sredstvima postaje sve lakši. Razni projekti i investicije polako stvaraju nove firme, pa su i strani fondovi zainteresovani za finansiranje preduzeća u BiH koji tek počinju svoje poslovanje.

Kako do novca

Fondacija Mozaik iz Sarajeva je vodeća neprofitna korporacija u regiji, koja je kao dio svoje desetogodišnje strategije uspostavila virtuelni inkubator za društvene biznise. Tu se razvijaju i testiraju biznis ideje uz tehničku, mentorsku i finansijsku podšku. Belma Agić, direktorica marketinga Fondacije Mozaik, kaže da su investicije dostupne svim privrednim sektorima, dok konkurisati mogu samo startap biznisi.

- Mozaik je fondacija sa značajnim iskustvom u mobilizaciji mladih i pružanju podrške društvenim biznisima. Naš tim se sastoji od dokazanih stručnjaka iz svijeta biznisa, NVO-a, javnog sektora... Razvili smo strategiju koja je po procjeni Deloitte-a iz SAD-a, jedinstvena u svijetu. Obezbijedili smo privatne donatore i fondacije, a imamo pristup i impakt investitorima – objašnjava Agić.

(Foto: Andresr/shutterstock.com)
Dodaje da su njihovi najveći donatori privatni strani fondovi, i to UniCredit fondacija i još dva investitora koja ulažu anonimno. Agić navodi da Fondacija Mozaik planira do 2018. da podrži godišnje 50 društvenih biznisa. Samo za dvije godine imali su više od 7.000 prijava.

- Do sada smo finansirali 15 startapa kroz grantove, dva kao vlastita preduzeća i tri kroz investiciju, a najviše novca je plasirano za poljoprivredu, edukaciju, te za rani razvoj djece i usluga. Svaki biznis može dobiti "pre-seed investiciju" do 3.000 KM, "seed investiciju" do 15.000 KM i mentorsku podršku u iznosu do 20.000 KM.

Da bi konkurisali za sredstva ove fondacije, mladi treba prvo da okupe tim i provedu društveno inovativan projekat u svojoj zajednici. Tokom implementacije projekta, preduzetnici prolaze i kurikulum te bivaju testirani. Oni koji su regularno proveli projekat i imaju najveći potencijal da postanu društveni preduzetnici dobijaju pozivnicu za inkubator.

Realizacija bitnija od ideje

Sa velikim brojem internacionalnih privatnih fondova, sarađuje i sarajevski preduzetnički centar Networks. Jedan od osnivača centra Bojana Omerović kaže, međutim, da je ta saradnja još na početničkom nivou.

- Naši startapi nisu na tom nivou koji je potreban kako bi se napravile neke veće investicije. Ipak, prostor za razvijanje saradnje postoji. Interes investicionih fondova za naše tržište jeste veliki, ali najveći broj njih je u potrazi za startapima koji već imaju gotov proizvod i za koje već dokazano postoji potražnja na tržištu.

Omerović kaže da ovo nije samo slučaj u regionu, nego svjetski trend gdje su i investitori postali pažljiviji, i svoje vrijeme i novac troše samo na one koji su već sami donekle uspjeli.

- Zato je bitno da mladi preduzetnici, prije nego ulože previše vremena, truda i novca, na što brži način ispitaju tržište i provjere da li njihova ideja ima perspektivu. To su one ideje i oni startapi koji privlače i same kupce. Proizvod koji se ne prodaje, ne vrijedi – ističe Omerović.

Networks centar je prije nekoliko dana objavio novi poziv za startape iz čitave BiH. Omerović kaže da je cilj da što više ljudi uključe u ovaj vid preduzetništva, te da im obezbijede ono u čemu država kaska, prije svega priliku za samozapošljavanje.

(Foto: Gajus/shutterstock.com)
Već formirane timove sa zrelom idejom traže i investitori okupljeni u fondu Sotuh Central Ventures. Sa budžetom od 40 mil EUR, najveći investicioni fond na Balkanu uglavnom će ulagati u firme u zrelijoj fazi razvoja sa gotovim ili skoro gotovim proizvodima ili servisima, koje imaju potencijala i žele da se šire regionalno ili globalno.

- Firme nam se predstavljaju sa onim što žele da urade i koji su im planovi. Bitno je pomenuti i šta su do sada postigli i koga su svojim radom uspjeli da zainteresuju. Uvijek je dobro da se ima i kratka prezentacija gdje bi se u par slajdova predstavio tim, plan, konkurencija, finansijske projekcije, ali i rizik koji oni vide. Dakle, potrebna im je bazična dokumentacija koja ne mora da bude obiman biznis plan – kaže za eKapiju Jan Kobler, managing partner u SC Ventures.

Osim toga, dio sredstava unutar fonda - oko 1,5 mil EUR, opredijeljen je za manje, tzv. "seed investicije" do 100.000 EUR, kao podrška projektima u ranoj fazi razvoja.

- Ovdje je za nas posebno važno da vidimo ko vodi kompaniju, ko su osnivači, kakva je posvećenost i integritet, jer što u ranijoj fazi ulažemo to nam je tim važniji – navodi Kobler.

Kapital fonda SC Ventures stiže u BiH

Najveći investicioni fond na Balkanu South Central Ventures do sada nije investirao u Bosnu i Hercegovinu. Kako kažu, najviše prilika do sada je bilo u Srbiji i Hrvatskoj, gdje imaju i svoje kancelarije. Ipak, postoji potencijal da se to stanje uskoro promijeni.

- U zemljama gdje nemamo 100% lokalnog prisustva od proljeća smo započeli sistematičniji pristup. U Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko nedjelja imamo par prilika i ozbiljno pregovaramo sa jednim kandidatom, ali je još sve u ranoj fazi te se ne može precizirati iznos investicije – kaže Jan Kober.

Kako sve funkcioniše?

Za razliku od banaka koje odobravaju pozajmice prema kriterijumima i za to dobijaju odgovarajuća sredstva obezbjeđena u određenoj proporciji, privatni investicioni fondovi ulažu u preduzeća ne tražeći nikakve garancije. Investitori međusobno dijele rizik, stiču vlasnički udio u kompaniji u koju se ulaže, a kroz nekoliko godina, kad kompanija dostigne određenu tačku razvoja, fond izlazi iz nje – to se najčešće rješava zajedničkom prodajom udjela nekom trećem strateškom kupcu.

(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
U SC Ventures, ciljaju na manjinski udio u vlasništvu, a u većini slučajeva će ulaganje, kako kažu, biti kombinacija vlasničkog kapitala i konvertibilnog zajma. Fond je zvanično osnovan na 10 godina, pri čemu je osmišljeno da se u prvih 5 povlače sredstva, odnosno da se investira, a drugih 5 da se ona vraćaju. Prosječno vrijeme koje žele da ostanu partneri u kompanijama je 4 do 6 godina.

U SC Ventures fondu sa svakim preduzećem, sa kojim ozbiljno planiraju da rade, zajedno grade biznis model od nule – gleda se šta je potencijal tržišta, koji su sve proizvodi na tržištu, koji su resursi potrebni, radi se tzv. top-down i bottom-up pristup budžetiranju, budžet po mjesecima za narednih 12-18 mjeseci – i na taj način preduzetnici dolaze do saznanja na šta bi trebalo da obrate pažnju i šta im je potrebno za dalji razvoj.

- Prikupljanje investicije nije uspjeh sam po sebi, već samo alat da se ide dalje i dalje razvija - naglašava Kobler.

Promjene na bolje

Nebankarske izvore finansiranja koji stoje na raspolaganju preduzećima na samom početku poslovanja, a to se prvenstveno odnosi na investicioni kapital (private equity), risk kapital (venture capital), poslovne anđele i druge finansijske instrumente, Bosna i Hercegovina još slabo koristi. A to predstavlja i prepreku za brži rast privrede.

Jan Kobler, koji ima veliko iskustvo sa startap zajednicom na Balkanu, ističe da je primjetan veliki pomak. Talas iz zapadne Evrope, koja kroz preduzetništvo nastoji da ojača svoju konkurentnost, u velikoj mjeri prenosi se i na ove prostore, pa je sve više dobrih projekata.

- U budućnosti će na ovom tržištu biti još veći broj novoosnovanih kompanija, više fondova, više izvora finansiranja koji će biti na raspolaganju tim kompanijama, i više ljudi zaposlenih u njima. Stvoriće se drugačija kultura na tržištu rada, jer su to kompanije koje zapošljavaju mlade, talentovane ljude i nadam se da će to doprinijeti tome da će manje ljudi odlaziti iz Srbije i tražiti bolju budućnost van granice, a da će ovdje biti više prilika za zaposlenje – ističe naš sagovornik.

- Startap scenu čeka pozitivan razvojni trend, jer ako ga ne bismo vidjeli, ne bismo ni bili ovdje.

Vedrana Džudža

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Izvori finansiranja - kako do novca?" možete pročitati OVDJE.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.