Izvor: eKapija | Nedjelja, 28.08.2016.| 12:19
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Iskustva "startap-nacija" otkrivaju put do uspjeha - Kako su Estonija i Izrael iskoristili svoje IT potencijale

(Foto: Sergey Nivens/shutterstock.com)
Na prelazu iz 20. u 21. vijek nekolicina tek punoljetnih estonskih programera napravila je aplikaciju za razmjenu fajlova preko interneta "Kazaa". Danas je se mnogi više i ne sjećaju, ali tada su mnogi muziku sa interneta "skidali" upravo koristeći ovaj izum mladih Estonaca.

"Kazaa" je u međuvremenu pala u zaborav, pregazili su je razvoj interneta i brojne tužbe zbog kršenja autorskih prava, ali je isti tim tri godine kasnije svijetu predstavio svoje novo čedo – aplikaciju za onlajn komunikaciju "Skype".

Odjek koji je pratio prodaju "Skype"-a kompaniji "eBay" za 2,5 mlrd USD tokom 2005. godine, a zatim par godina kasnije "Microsoft"-u za 8,5 mlrd USD skrenuo je pažnju svijeta na Estoniju, baltičku državu sa ukupnom populacijom manjom od broja stanovnika većine evropskih prestonica.

Ako je u to vrijeme Estonija za mnoge možda i bila "egzotična" IT destinacija, danas nema liste na kojoj se ta zemlja ne nalazi pri samom vrhu po iskorišćenosti svojih potencijala u oblasti informacionih tehnologija. Iako nema lakog puta do uspjeha, niti se iskustva onih koji su do uspjeha došli mogu jednostavno da preslikaju, iz njih svakako može mnogo da se nauči.

U Estoniji se firma otvara za pet minuta, za dobre ideje uvijek ima novca

Malo domaće tržište uslovilo je da ekonomski pokretač Estonije bude izvoz, a kompanije kao što su "Skype" i "TransferWise" pokazale su da je moguće razviti globalni biznis i iz male zemlje.

Vlada Estonije, stoga, pruža veliku podršku preduzetništvu, razvoju malih i srednjih preduzeća i freelance poslovanja, uz jednostavnu administraciju i minimalno "uplitanje" države. Umrežena državna infrastruktura i elektronske identifikacione karte omogućile su Estoniji bezbjedno i efikasno upravljanje, izbjegavanje birokratije, kao i smanjenje korupcije i sive ekonomije.

- Porez na reinvestiranu dobit ne postoji, i prema "Tax Foundation", Estonija je prva u svijetu po poreskoj konkurentnosti. Uz to, država kroz različite programe pomaže izvozne i inovativne projekte, kao i klastere i javno-privatna partnerstva - kaže za portal "eKapija" Anna Piperal, izvršni direktor "e-Estonia Showroom".

Anna Piperal
Piperal ističe i da je relativno lako dobiti ozbiljnu podršku, mentorstvo i finansiranje u početnim fazama razvoja, a sa tim je saglasan i Markus Villig, osnivač kompanije "Taxify", čija aplikacija ubrzano osvaja evropske gradove nudeći korisnicima mogućnost da bez muke naruče taksi, a taksistima priliku da se izbore sa sve ozbiljnijom konkurencijom kompanija poput "Uber"-a.

- Uspjeh "Skype"-a donio je puno iskustva i kapitala u lokalni startap ekosistem što podržava razvoj novih ideja - kaže Villig za portal "eKapija" i dodaje da "ljudi već pretpostavljaju da su estonske kompanije tehnološki jake i da prave odlične proizvode".

I Villig hvali ulogu države, navodeći da je finansiranje i privatnog i javnog sektora u ranoj fazi postalo mnogo lakše u posljednjih 10 godina. Uz to, kaže, u Estoniji je potrebno 5 minuta za osnivanje kompanije, poreski sistem je jednostavan i iz zemlje lako može da se posluje širom Evrope.

Izrael podstiče preduzetništvo, država spremna da podijeli rizik

Estonija je dobar primjer, ali naravno, nije jedini. Drugačiji put, možda i uspješniji, imao je Izrael. Brojni izazovi sa kojima su se stanovnici ove zemlje susretali tokom vremena u velikoj mjeri su uticali na razvoj inovativnosti i privatne inicijative kao načina preživljavanja, a danas to može da se prepozna i kroz ubrzani razvoj IT industrije.

Da je tako pokazuje i primjer obavještajne jedinice izraelske vojske 8200 koju mnogi sa pravom smatraju rasadnikom uspješnih IT kompanija. "Check Point", ICQ, "Waze" i druge kompanije vrijedne desetine miliona dolara potekle su od ljudi koji su u nekom trenutku služili u ovoj elitnoj jedinici.

Iz Izraela su u osvajanje svijeta krenuli i "Viber", "Wix", "Fiverr". Stotine novih kompanija neprestano im se pridružuje.

Čitav izraelski ekosistem startapova zasniva se na preduzetništvu. Izraelci za sebe kažu da su preduzetnici po prirodi, ali veliku ulogu u ohrabrivanju onih koji razmišljaju o ulaganju da to i učine, osnuju kompanije i pretvore svoje ideje u stvarnost, ima i država kroz oslobađanje od poreza, vladine nepovratne kredite, i posebno, kroz podjelu rizika.

(Foto: Ahmet Misirligul/shutterstock.com)
Daleko je sunce

I dok se u ovim zemljama poklanja velika pažnja uspješnim IT preduzetnicima, situacija kod nas je ipak lošija. To za "eKapiju" pojašnjava Slobodan Dragičević, sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije pri Privrednoj komori RS.

- Postoji želja za privatnim preduzetništvom, ali je država nemilosrdna u uzimanju nameta i dodavanja novih. Najčešće firme startuju sa jednim ili nekoliko zaposlenih Ako imaju nekoliko hiljada maraka potroše ih u razvoj svoje ideje. Rad sa startap firmama je djelimično aktivan, ali nedovoljan i nije dobro isplaniran. Postoje projekti i neke pojedinačne inicijative, ali se dešavaju potpuno odvojeno i treba ih uvezati i sinhronizovati.

Prema njegovim riječima, ono što IT sektoru u RS pa i BiH nedostaje jesu jasne pravne regulative, koje bi omogućile nove servise i usluge.

- Digitalni potpis i digitalni pečat se ne mogu dobiti sve dok BiH ne uđe u EU ili potpiše poseban državni ugovor sa nekom od članica EU. Takođe, potrebno je osloboditi ih poreskih opterećenja i bolje povezati sa izvorima finansijskih sredstava, poput IRB RS, kako bi mogli zamišljene idejne projekte realizovati, a često im je potreban i veći broj radnika.

Dragičević navodi i da ne postoji banka u BiH koja podržava potpuno elektronsko poslovanje sa inostranstvom. "Pay Pal" je zaobišao jedino BiH.

- Država ne računa da se oko 10%-15% električne energije potroši u radu informatičke opreme i servera. Mi ćemo ostati bez struje jer i ovo povećanje ide u skladu sa zahtjevima investitora koji već koriste prirodni resurs, a ne koriste usluge domaćih IT kompanija ili ne u dovoljnoj mjeri.

Predsjednik Udruženja "BH Tel" Himzo Bajrić nedavno je rekao da će za nekoliko godina 40% ljudi raditi u IKT sektoru.

- Ovo je doba informacije- njenog prikupljanja, obrade, skladištenja i prijenosa i na tim poslovima će u trećoj deceniji ovog vijeka biti angažovano oko 40% radno aktivne ljudske populacije. Mi u BiH ćemo slijediti takve trendove i ako se bude željelo BiH bi to mogla uspješno iskorititi za svoj ubrzani razvoj. Imamo veliku šansu i na nama je da li ćemo je iskorisiti ili propustiti.

Miloš Vlahović/Teodora Brnjoš

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "IT - Investicija koja se brzo vraća" možete pročitati OVDJE.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.