NavMenu

Tov ćuraka isplativ - Problem nedostatak tržišta i uvoz mesa

Izvor: Agroklub Nedelja, 03.01.2021. 11:30
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / Bev)Ilustracija
Već duži niz godina u našoj zemlji beleži se pad proizvodnje ćurećeg mesa. Razlog tome su loši uslovi na tržištu, uvoz ćurećeg mesa, nepostojanje klanica u našoj zemlji, a ove godine učešće je uzela i pandemija virusom Covid-19. Uprkos svemu tome, ova proizvodnja je i dalje zastupljena na manjim gazdinstvima gde predstavlja dodatni izvor prihoda.

U odnosu na uloženo, više od duplo - zarada

Na poljoprivrednom gazdinstvu iz Jasenova, sela u okolini Vršca, mladi poljoprivrednik Sava Stojakov već petu godinu uzgaja ćurke i ovu proizvodnju vidi kao vrlo perspektivnu. Zajedno sa roditeljima obrađuje oko 60 hektara zemlje na kojima su zastupljene ratarske kulture, a godišnje utove i oko 60 junadi, što im je primarna proizvodnja.

- Porodični prijatelj mi je predložio da kupim guske od kojih bih prodavao mast, međutim odlučio sam se za tov ćuraka jer, po mom mišljenju, a i prema iskustvima drugih proizvođača koje sam čitao na raznim forumima po internetu, ćureće meso ću lakše prodati - navodi Stojakov.

Prve godine kupio je 50 ćurića, smestio u improvizovani objekat, utovio bez većih problema i sve ih prodao nakupcu. Zarada je bila u odnosu na količinu novca koju je uložio i više nego dupla, što je njemu dalo motiv da proizvodnju poveća.

Druge godine je već uzeo 250 ćurića u tri ture i tada su već počeli problemi sa tržištem, jer su jedni druge stizali, a prodaje nije bilo. Nakon dvogodišnjeg iskustva shvatio je da bi kupce trebalo tražiti odmah nakon kupovine ćurića, kako kasnije ne bi imao problema.

Broj ćuraka koji može brzo da proda

Tov počinje početkom jula kada kupuje poslednje ture tronedeljnih ćurića i smešta u objekat koji je prošle godine napravio. Kapacitet objekta je 200 ćuraka i na tom broju planira da se zadrži, jer toliko može i brzo proda pa ne mora da spušta cenu pred kraj, samim tim tako i najbolje zaradi.

- Ove godine sam imao problema sa nabavkom ćurića, slabo je ko prodavao tronedeljne, verovatno zbog vanredne situacije koja je bila proletos, pa sam morao preko poljoprivredne apoteke da kupim mađarski hibrid konverter koji se na kraju dobro pokazao - kaže Stojakov.

Nipl pojilicama rešio važan problem

Kada stignu na farmu ćurići su već vakcinisani i spremni za tov, smeste u već pripremljen i dezinfikovan objekat, a kasnije je potrebno samo da im se dodaju vitamini kako bi zadržali dobar imunitet.

Prema iskustvu mladog poljoprivrednika, najvažnije je da ćurići ne pokvase noge u pojilicama kada stignu na farmu, jer ukoliko budu mokre barem pola sata takvo ćure će sutra najverovatnije uginuti. Ovaj problem domaćin je rešio postavljanje nipl pojilica u novom objektu.

Zdravstvena bezbednost mesa motiv stalnih kupaca

Ćurke se intenzivno hrane koncentratom do oktobra meseca kada dostignu 12 do 13 kilograma i tada se tov polako usporava. Menja se ishrana tako što se koncentrat meša sa kukuruzom i tritikaleom, a kasnije se koncentrat potpuno izbacuje. Takav način ishrane traje naredna dva meseca jer se time ćurke "čiste" od antibiotika koji se nalaze u koncentratima.

- Ja se lično vodim pravilom da ono što ne bih dao svom detetu da jede neću prodavati ni drugima, time mi je savest čista. Mislim da je kvalitet i zdravstvena bezbednost mesa koju ja proizvedem razlog zašto imam stalne kupce koji kod mene svake godine dolaze da kupuju - kaže sagovornik Agrokluba.

Potražnja traje do polovine januara

Početkom decembra se polako završava tov, tada ćurani imaju oko 16 kg, a ćurke oko 13 kg. Prema mišljenju domaćina do ove kilaže je tov isplativ, tada je konverzija oko 2,5 kg hrane za jedan kilogram prirasta. Daljim tovom se konverzija povećava na pet do šest kilograma hrane za kilogram prirasta što smatra nerentabilnim.

Kupci najviše kupuju ćureće meso od početka decembra pa sve do polovine januara, kasnije potražnja drastično pada.

- Ćurke najviše prodajem kupcima iz ovog kraja, mada imam i dva nakupca iz Beograda koji pred kraj otkupe sve što ostane. Bez obzira na svoje stalne kupce, non-stop sam u potrazi za novim tržištem, jer se može desiti, kao ove godine, da usled pandemije opadne prodaja nakupcima što se direktno odražava i na moju prodaju - kaže Sava Stojakov.

Cena koju održava već nekoliko godina je 350 dinara po kilogramu za žive ćurke, a u dogovoru sa mušterijama prodaje i uređene ćurke za 450 dinara po kilogramu.

Problem uvoza i nedostatak klanica

Stojakov smatra da je najveći problem u Srbiji, u ovoj proizvodnji, prodaja jer ne postoji klanica, a dodatni problem je i što se ćureće meso uvozi iz Nemačke.

- Na taj način se popunjava naše tržište i "ubijaju" naši proizvođači - smatra mladi poljoprivrednik.

Zbog ovakvih prilika na tržištu ne planira da proširuje proizvodnju, ali ukoliko se stanje poboljša, spreman je da napravi nov i moderniji objekat gde bi kontrolisao temperaturu i druge uslove za tov. Time bi imao više tura godišnje, a tržištu bi tada mogao da ponudi ćureće meso tokom cele godine.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.