NavMenu

Skriveni turistički potencijali Beograda - 10 prestoničkih jezera čeka investitore

Izvor: Tanjug Sreda, 31.07.2019. 08:33
Komentari
Podeli
Jezero Trešnja (Foto: Aleksandar Parezanović)Jezero Trešnja
Beograd na svojoj teritoriji, pored najpopularnijeg Savskog jezera i jezera Ada Safari, krije još deset "skrivenih" jezera koja su godinama unazad stecište malog broja zaljubljenika u prirodu.

Dobro poznato "beogradsko more" na Adi Ciganliji, na koje se tokom vrelog vikenda ponekad skupi više posetilaca nego na celom crnogorskom primorju, odavno je najvažniji "letnji brend" prestonice.

Međutim, još deset jezera pod okriljem glavnog grada značajan su, ali za sada neiskorišćen turistički potencijal Beograda.

Na njima nema sadržaja, prodavnice su udaljene, nedostaju klupe, kante za smeće, a osim lokalnog stanovništva i tek po kojeg pecarsoša i zaljubljenika u prirodu, oragnizovanih izleta na ovim jezerima gotovo da nema, kao ni stranih turista.

I jezero Trešnja u naselju Mala Ivanča, Duboki potok, Bela reka, Rabrovačko jezero, zatim Pariguz, Rakina bara i druga, jesu razvojni potencijal Beograda, kaže v. d. direktora Turističke organizacije Beograda (TOB) Miodrag Popović.

Jezero Trešnja (Foto: Aleksandar Parezanović)Jezero Trešnja

Jedno od najmanjih jezera u gradu jeste Trešnja gde se 1982. godine snimala antologijska scena iz filma "Maratonci trce počasni krug" sa Kristinom i Ðenkom (Jelisaveta Seka Sabljić i Bora Todorović).

Na obali ovog nevelikog jezera i danas stoji napušten hotel, decenijama nakon zatvaranja.

"Okrečen" samo grafitima, hotel čeka da se pojavi investitor koji bi prepoznao ekonomski interes ove lokacije koja krije bistro jezero u hladu četinara.

Ali, da bi ta jezera, koja su skrajnuta sa glavnih saobraćajnica, postala zanimljiva posetiocima u većem broju, neophodno je da u njima investitor prepozna finansijski interes, odnosno uloži novac, izgradi restoran, hotel, uredi priobalje...

- Pored ononoga što grad može da učini, mora da postoji ekonomski interes, ostvarivost toga što je potencijal i u tom svetlu to treba gledati - kaže Popović.

Takođe, potencijalni dolazak značajnijeg broja posetilaca, često i nije ono što žele meštani koji imaju kuće ili vikendice duž jezera, pa je neophodno uskladiti potrebu za razvojem turizma, s "mirom i tišinom" u kojima uživaju na tim jezerima, mahom lokalni stanovnici.

Ada Ciganlija (Foto: Vedrana Džudža)Ada Ciganlija

Pored Ade Ciganlije, koja se već "prodaje kao gotov proizvod", mnogo je razvojnih šansi kada je reč o jezerima, ističe Popović.

Jezera Bela reka, nastalo izgradnjom brane 1988. godine, ili Trešnja, jesu mala, ali nema razloga da ona ne postanu izletišta za Beograđane ali i goste Beograda, smatra Popović.

Još jedan skriveni biser jeste i jezero Pariguz u Resniku do kojeg se lako dolazi iz centra Beograda, a nadležni već, kaže Popović, ulažu sredstva kako bi se jezero privelo nameni.

- Sa tog jezera na Avalski toranj se pruža pogled kakav je malo ko od Beograđana video - ističe direktor TOB-a.

S obzirom da glavni grad beleži svake godine veći broj turista i povećan broj noćenja, sredstva prikupljena od turizma ulažu se i u poboljšanje turističke ponude, a sva beogradska jezera će, uveren je Popović, vremenom postati turisttičke atrakcije glavnog grada Srbije.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.