NavMenu

Različitost na tržištu kancelarisjkih prostora širom istočne Evrope

Izvor: eKapija Četvrtak, 28.02.2013. 15:46
Komentari
Podeli

Rezultati pregleda koje je objavio "Colliers International", kompanija za nekretnine, ističu da ekonomski problemi unutar Evrozone nastavljaju da budu uočljivi u istočnoj Evropi, ali uticaj na lokalna tržišta kancelarijskih prostora varira po subregionima.

Regionalni direktor sektora za istrživanje tržišta u "Colliers International Istočna Evropa", Damian Harrington, prokomentarisao je:

- Promene u ekonomskom razvoju su uvek precizan indikator budućeg smera učešća na tržištu. Ukoliko stopa rasta BDP opadne, istorija nam pokazuje da obim učešća isto opada u srazmeri sa ovim promenama ali postoji vremenska zadrška od 6-12 meseci. Tako sa prognozom stabilnog rasta BDPa u Rusiji za 2013, mi očekujemo nastavak snažnog obima učešća tokom godine u Moskvi i Sankt Peterburgu. Dok u Varšavi, uprkos prognozama poljske ekonomije o najavi snažnog rasta BDP od 2.5% u 2013, to predstavlja kontinuirani pad iz godine u godinu i mi očekujemo pad učešća u drugoj polovini godine. U kombinaciji sa snažnim rastom prognozirane izgradnje moguć je kratkoročni prekid u snabdevanju, održavajući stope upražnjenosti u Varšavi u uzlaznom trendu. Ovo bi moglo da prikaže pad najviših renti kako se bude bližio kraj godine.

Dok bi tržišta Centralne i istočne Evrope mogla da imaju smanjenje aktivnog učešća u drugoj polovini 2013 godine, postoji jedan dodatni faktor koji bi mogao značajnije da utiče na ova tržišta, gledajući dalje ka 2014. Tržišta kancelarijskog prostora u istočnoj Evropi funkcionišu po principu petogodišnjeg ciklusa iznajmljivanja, a poslednje tri godine od ukupnog učešća snažno odslikavaju obime najma iz njihovog odgovarujćeg perioda od pre pet godina. Ukoliko je učešće u 2009. istinit predskazatelj 2014. mogli bismo da vidimo pad od 33% aktivnog učešća u 2014 ukoliko se ekonomije ne povrate.

Najverovatniji uticaj, posebno na tržištima na kojima su aktivne pripreme projekata koji su unapred iznajmljeni, je snažan pritisak zauzetosti na postojeće zalihe prostora nižeg kvaliteta. S obzirom na rastuću opredeljenost za moderan i funkcionalan kancelarijski prostor, postojeće zgrade koje više ne odgovaraju svrsi, posebno one koje se nalaze u zoni sa visokim stepenom upražnjenosti, će postati suvišne u odnosu na zahteve osim ukoliko se značajno ne preurede. Učinak tržišta, će zavisiti od toga koliko uspešno se upravlja budućim projektima.

Glavni nalazi sadrže:

Ekonomski razvoj centralne i istočne Evrope u opadanju - Tokom 2012. tržište kancelarijskog prostora u Budimpešti imalo je jedino opadajući trend kretanja renti u regionu centralne i istočne Evrope sa padom od 10% tokom godine. Neto efektivne rente u Bratislavi i Pragu ostale su uglavnom nepromenjene tokom godine, kao i u protekle tri godine. Samo je Poljska imala rast neto efektivnih renti, uprkos rastu stepena upražnjenosti prostora tokom godine što je rezultat značajnog porasta završenih novoizgrađenih zgrada.

Uprkos ambicijama da se vrati snažnom rastu, očekuje se da će ekonomski razvoj u centralnoj i istočnoj Evropi biti u opadanju tokom 2013. Poljska, ekonomska elektrana centralne i istočne Evrope proteklih nekoliko godina, najverovatnije će imati prepolovljen porast BDPa za oko 2,5%. Očekuje se da rast BDPa u Rumuniji i Slovačkoj padne na oko 1,5% i da u Češkoj i Mađarskoj ostane nepromenjen. Rente će biti pod opadajućim pritiskom na svim tržištima tokom predstojeće godine ali različitog stepena. Varšava je tržište koje će najverovatnije imati pad najvećih neto efektivnih renti. Bukurešt, Budimpešta i Bratislava su već na ili blizu dna njihovih krivulja renti tako da ne bi trebalo da osete preveliki uticaj, uprkos visokoj upražnjenosti prostora u Bukureštu i Budimpešti. Istorija nam govori da će rente u Pragu ostati stabilne osim ako ne bude bilo značajnijeg pada u potražnji.

Popravljanje uslova u jugoistočnoj Evropi – Dalje na tržištima jugoistočne Evrope ekonomije izgleda da su određene da se kreću od nepromenjene do negativne 2012. Hrvatska, Srbija i Bugarska su spremne da profitiraju od napretka u ekonomskom razvoju u 2013, sa pozitivnim rastom BDPa 1-3% prognoziranim za predstojeću godinu. Stvari mogu postati čak i bolje za Hrvatsku ukoliko se uspešno pridruži EU. To bi trebalo da rezultira sa stabilnom upražnjenošću prostora i stabilnim stopama renti iako bi kratkoročne promene zaliha u Zagrebu i Tirani mogle da imaju rast upražnjenosti vršeći opadajući pritisak na primarne rente. Grčka međutim je predodređena da se suoči sa još jednom teškom godinom zbog nastavka restruktuiranja ekonomije.

Rusija i Ukrajina će održati perspektivu pozitivnog rasta – U Rusiji se prića nastavlja u pozitivnom smeru sa rastom BDPa od 3,5% koji se očekuje u predstojećoj godini, dostižući stopu rasta iz 2012. Dva ruska grada Moskva i Sankt Petersburg će najverovatnije imati prelaz u opadajuću upražnjenost pošto učešće ostane u prednosti nad ponudom, iako je rast renti najverovatniji u Moskvi u 2013. Ipak kratkoročni prekid u novoj ponudi u Kijevu, verovatno će voditi ka kratkoročnom rastu upražnjenosti vršeći opadajući pritisak na rente.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.