NavMenu

Planira li se Plan generalne regulacije mreže industrije Beograda?

Izvor: eKapija Utorak, 28.08.2012. 14:00
Komentari
Podeli

Industrijska proizvodnja beleži pad gotovo u svim sektorima. Nalazi se na nivou koji je upola niži nego što je bio 1989. godine i ne očekuje se povratak na taj nivo pre 2020. godine. Sadašnja privreda koja se bazira na uslugama, na javnom sektoru i potrošnji, a bez investicija, nije održiva.


Prihodi od privatizacije, strane direktne investicije i doznake naših ljudi su potrošene, a razvoj je izostao.

A razvoja nema bez investicija i to prvenstveno u industriju. Strategijski, nama trebaju velike investicije, veliki investitori - mali će doći sami. Samo velike investicije u odabrane sektore industrije efektom multiplikatora mogu da ožive druge sektore. Samo velike firme sa oprobanom i dokazanom tehnologijom, mogu da dovedu do osnivanja malih i srednjih preduzeća koji bi bili sateliti oko matične firme. Usamljena mala preduzeća su veoma osetljiva na poremećaje i ne mogu da opstanu na nestabilnom tržištu koliko god ih pomagali. U Evropi prve su stradale zemlje koje svoju privredu (po prihodu) baziraju većim delom na malim i srednjim preduzećima.

Sa kvalifikacionom strukturom koju sada imamo, gde je manje od 7% stanovništva završilo fakultet i gde je veliki broj stanovništva još uvek polupismen, gde je većina Srbije gladna, nemoguće je razvoj bazitati na novoj, savremenoj, skupoj tehnologiji, koja je visokoprofitabilna, ali radno ekstezivna. Naša skromna raspoloživa sredstva (domaća ili strana) trebalo bi koncentrisati na radno intenzivne grane industrije koja ne zahteva velika ulaganja, ali zapošnjava veliki broj ljudi (prehrambena, tekstilna, drvna, metalna industrija, industrija kože i obuće, i sl.) kako bi se zaustavio pad zaposlenosti i "nahranilo stanovništvo", pa tek onda pristupiti razvoju industrije koja zahteva velika novčana ulaganja, tj. industrije visoke i skupe tehnologije (npr.metalurgija, hemijska, automobilska – izuzetak koji je odmakao od početka, elektronska industrija) osim podrške kompanijama čija vrednost proizilazi iz znanja, umeća, veština i iskustva njenih zaposlenih.


Naša šansa je pre svega u poljoprivredi (prvenstveno prehrambenoj industriji), energetici, i infrastrukturi.

Slična situacija je i u Beogradu. Učešće privrede Beograda u ukupnoj privredi Srbije iznosi oko 30% od čega industrija beleži pad skoro u svim sektorima.

Bilo koja industrija da je u pitanju ona zahteva odgovarajući prostor za obavljanje svoje delatnosti. To podrazumeva definisanje mreže jasno naznačenih zona namenjenih samo industriji, ravnomerno raspoređenih na celoj teritoriji grada (kako bi se sprečile dnevne migracije i problemi u saobraćaju ) i izradu urbanističke dokumentacije za regulaciju tih zona što je ujedno i osnova za efikasno, socijalno ujednačeno i ekološki održivo upravljanje građevinskim zemljištem.

Mapiranje, opremanje i marketing zona namenjenih industri, ma kako se one zvale i ma koje vrste bili - industrijska zona, industrijski park, poslovni inkubator, logistički i biznis centar i sl. – trebalo bi da bude prioritet Beograda. Time bi se rešio otežan pristup zemljištu i dozvolama za gradnju, koje sada sputavaju investitore i ostavljaju prostor za delovanje neekonomskih faktora. Investitori žele jasnu situaciju kada je zemljište u pitanju i kada su svojinski odnosi u pitanju.

Rešeni imovinsko pravni odnosi i zemljište opremljeno osnovnom infrastrukturom (saobraćaj, vodovod, kanalizacija, toplovod, gasovod, električna energija, telefon i sl.) su minimalni uslovi koje treba ispuniti da bi se privukli investitori. Ivestitori bi znali sa čime raspolažu i ne bi postavljali nerealne zahteve u pogledu prostora za svoj rad. Samo takvo zemljište postaje atraktivno za nova ulaganja, nove poslove i osnova povoljne investicione klime. Investitor ne može sam sve – da oprema zemljište, gradi, radi, zapošljava.....

Podloga za izradu ovakve mreže prostora namenjenih industriji, trenutno postoji, a to su Generalni plan Beograda, Plan generalne regulacije Beograda i Prostorni planovi sedam rubnih opština Obrenovac, Surčin, Mladenovac, Lazarevac, Barajevo, Grocka, Sopot (neki su usvojeni) čija je izrada u toku. Obrađivač ovih planova je Urbanistički zavod Beograda i tim ljudi koji poznaje svaku stopu grada.

Ovim planovima definisana je upotreba zemljišta (a time i zemljišta namenjenog privredi), principi i pravila uređenja i građenja i detalji infrastrukture. Izradom posebnog plana u službi industrije (Plana generalne regulacije mreže industrije....) sa elementima strategije razvoja na celoj teritoriji grada, u saradnji sa lokalnim samoupravama, još više bi se pojednostavila dostupnost i uvid u zemljište pogodno za industriju koja nam je tako neophodna, a istovremeno bi imali uvid u postojeće stanje.

Istovremeno, ovaj plan bi predstavljao razradu i implementaciju dokumenata višeg ranga a jasno bi bili naznačeni prostori gde opštine mogu direktno da sprovedu postupke za dobijanje lokacijskih dozvola ili za izradu urbanističkih projekata bez čekanja na dugu i skupu izradu planova detaljne regulacije (tamo gde je zemljište pogodno za industriju uglavnom nije pokriveno odgovarajućim planom).

Investitor bi odmah znao, bez obzira da li počinje od nule greenfield - investicije ili je u pitanju oživljavanje starih pogona brownfield – investicije (kao što su "Rekord" i DMB u Rakovici, "Prvu iskru" u Bariču, IKL u Barajevu, "Kluz" na Zvezdari, pogoni u okolini Beograda) na celoj teritoriji grada, gde i sa čime raspolaže a samo ulaganje bi bilo olakšano.

Istovremeno bi se zaustavilo nenamensko pretvaranje industrijskog zemljišta, tamo gde nije u sukobu sa okloinom, u neke druge sadržaje (stanovanje, ugostiteljstvo...) Indutriji nije mesto u centralnim gradskim prostorima koji su rezervisani za poslovno – trgovinsko – finansijsko – uslužne sadržaje u kombinaciji sa turizmom i stanovanjem, što je i predviđeno pomenutim planovima, ali postoje prostori u kontaktnoj zoni itekako pogodni za privredne sadržaje. Industriji je mesto na slobodnim prostorima (greenfield investicije), u okviru već formiranih kompleksa (brownfield investicije) ili neposredno uz glavne saobraćajne i ulazne pravce u grad. Takvih lokacija je mnogo, one postoje ali su nedovoljno poznate.


Osim toga, Beograd je do sada dobio Strategiju razvoja grada, Strategiju razvoja poljoprivrede, pri kraju je izrada Strategije razvoja trgovine i Strategija razvoja turizma dok izradu Strategije razvoja industrije Beograda niko i ne spominje a bez nje nema pravog ravoja. Neophodno je zaustaviti ukrupnjavanje trgovine i usitnjavanje privrede – industrije. Jedan milionski grad ne može da živi samo od usluga, ugostiteljstva i trgovine po principu "kupiš za jedan prodaš za dva i od toga živiš". Velike pripreme su izvršene.

Pokrivenost grada planovima je pri kraju, mnogo je urađeno na infrastrukturi: rekonstruisane su brojne ulice i bulevari; gradske saobrađajne petlje; mostovi; kanalizacioni tunel "Interceptor" – pri kraju je izvođenje deonice "Tunel Višnjica"; realizovano je postrojenje za preradu vode Makiš II; uređena je obaloutvrda u Zemunu; u društvenim delatnostima obnovljena su i izgrađena obdaništa, škole, socijalne ustanove, poboljšan gradski prevozu i sl.

Još samo da da stignu investicije u industriju pa da imamo gde stvarno i da radimo.

Na žalost, gradu nedostaje urbanističko planiranje praćeno ekonomskim planiranjem pa se često dešava da se veliki prostori gde je gradsko građevinsko zemljište najskuplje planiraju za "šetnju netaknutom prirodom" a budžet ostaje uskraćen za značajna sredstva po osnovu naknada i taksa od profitabilnih sadržaja na tim prostorima (ili je takvo zemljište napadnuto divljom gradnjom ili su troškovi gradnje na lokaciji nesrazmerno visoki u odnosu na sličnu lokaciju).

Takođe, neophodno je ograničiti izgradnju stanova koje sa ovim nivoom dohotka ne može da kupi onaj kome su namenjena i nepotrebno se dovlači stanovništvo iz okolnih gradova (trbuhom za kruhom), a ta sredstva preusmeriti u druge sadržaje (infrastruktura, turizam ) kao i zaustaviti izgradnju velikih tržnih centara koji su u uslovima nerazvijene industrije mač sa dve oštrice. Stvaraju privid konkurentnosti proizvoda a pri tom zatvore masu domaćih firmi (što proizvodnih, što trgovačkih) sa kvalitetnom robom, a time i radnih mesta (jedan zaposleni u velikom trgovinskom lancu uzima posao sedmorici radnika u malim prodavnicama) koje ne mogu da podnesu troškove ulaska u velike trgovinske lance koji uglavnom ne posluju u duhu dobre poslovne prakse nego uglavnom diktiraju nepovoljne uslove prodaje i praktikuju horizontalne dogovore o nivou cena. Uporedo se otvara prostor za uvoz strane robe sumnjivog kvaliteta. Najčešće su i neravnomerno raspoređeni po gradu (velika koncentracija na opštini Novi Beograd).

Turizam je jedna od mogućnosti još uvek nedovoljno iskorišćena tako da budžet ostaje uskraćen za prihod od ove delatnosti (selektivna turistička naknada). Uz ogroman napor Turističke organizacije Beograd i minimalna raspoloživa sredstva vidno je popravljen položaj i Beograd je viđen kao jedna od značajnih turističkih destinacija na turističkoj mapi Evrope i sveta. Da bi smo sačuvali ono što je autentično i naše i doveli turiste da to vide, nije potrebno samo graditi hotele nego je potrebno izvršiti i uređenje (infrastruktura, putevi, parking prostor, odgovarajući programi, specijalizovani objekti – spomen sobe, audio i vizuelne izložbe, turistička signalizacija, mobilijar i sl.) i zaštitu (planovima, odlukama ) vrednih turističkih prostora kao što su Kalemegdan, Staro sajmište, Ratno ostrvo, Belo brdo – Vinča, , Topčider, Staro jezgro Beograda i Zemuna, Hram Sv. Save i Vračarski plato i nebrojena druga kao i učiniti atraktivnim i dostupnim mesta u okolini Beograda kao što su Avala, Kosmaj, banje, jezera, reke, etno domaćinstva, i sl. i naravno nezaboraviti Savu i Dunav reke koje u svakom pogledu zaslužuju prioritet. Samo atraktivni i uređeni turistički prostori postaju turistički proizvod i moguće ih je prodati.


Ovo su samo neke mogućnosti. Posla ima mnogo - krenimo dalje.

Biljana Mihailović, Urbanistički zavod Beograda

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.