NavMenu

(AG Nekretnine) Dobijamo li strategiju razvoja industrijskih parkova ? Srbija – logistički centar Balkana ?

Izvor: AG Nekretnine Četvrtak, 09.04.2009. 08:43
Komentari
Podeli

Zahvaljujući svom geogafskom položaju, u većem broju slučajeva od okruženja kvalifikovanom i jeftinijom radnom snagom, doduše sa nezavršenim transportnim magistralama svih vrsta, Srbija se propručila kao jedan logistički centar Balkana. Sagledavajući potrebe bržeg industrijskog razvoja, započeto je u većini opština formiranje industrijskih zona. U njima se pored hala za magacine i manje industrijske pogone, pokreće i gradnja tj. pokretanje razvoja industrijskih parkova.

Može se reći da ovoga momenta (februar 2009, godine) ne postoji još jasna nacionalna strategija razvoja industrijskih parkova, ako ni zbog čega drugoga a ono zbog definisanja minimuma uslova da se na nekoj potencijalnoj lokaciji pokrene razvoj industrijskog parka. Iz ranijeg nasleđa i dalje smatramo da smo Bogom dani za sve. Ovoga momenat u jeku krize, kada se sve „tri puta meri i jedanom seče“ da bi se počelo sa finansiranjem nekog projekta, gore navedeno nam baš i nije neka valjana preporuka.

Početkom decembra 2008. započela je priprema nacionalne strategije za razvoj industrijskih parkova u Srbiji. Već neko vreme u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, u sektoru za regionalni razvoj na osnovu saradnje i sa asistencijom od strane SIPP-e, SIEPA-e, FIAS-om i IFC-em, pokrenut je proces da se napravi jedan kvalitetan nacrt koji će zakonski uokviriti i definisati ovu temu. Tako će se lakše identifikovati sve aktivnosti na planu usvajanja nacionalne strategije koja će omogućiti formiranje boljih uslovi za kvalitetnije privlačenje ovakvih investicija.

Sa druge strane svaka opština u Srbiji, koristeći sve raspoložive mogućnosti, pomalo čak kopirajući jedna drugu, pokušava da privuče potencijalne investitore da baš u „njihovom dvorištu“ realizuje svoju investiciju. Tako se naši opštinari nadaju da će na ovaj način povećati broj novih radnih mesta i na taj način smanjiti socijalni pritisak na obićno, siromašan opštinski budžet. Međutim realnost je sasvim drugačija!

Kada investitor zakuca na vrata lokalne samouprave, čast izuzecima, posle jako kratkog vremena izbijaju na površinu mnogi problemi. Brzo se shvati da nije samo dovoljno da se donesu vezane odluke i da se od poljoprivrednog proglasi građevinsko zemljište već da celom tom procesu prethodi jedan dugoročan, težak i u osnovi, starteški rad. Zbog svega toga u nastavku prilažemo najinteresantnije zaključke sa jednodnevnog okupljanja koje je upriličeno 9. decembra u Centru Sava.

Priprema starteškog okvira

Sagledavajući nesporne prednosti i kapacitete, da bi se razvoj industrijskih parkova uobličilo u pismenu i privlačnu strategiju usvojenu na nivou države, prvi korak predstavlja usvajanje akcionog plana razvoja ove priče, posebno defininsanje jednog starteškog okvira i njegova primena. Na taj način bi se zadali razvojni okviri koji su odgovarajući za sve regione i opštine po Srbiji podjednako, imajući u vidu trenutno činjenicu o ipak, neravnomernom razvoju.

Zbog toga je neophodno utvrditi redosled koraka čijom bi se realizacijom ubrzao razvoj industrijskih parkova u Srbiji. Prvenstveno se tu misli na poboiljašanje informacije o ponudi i tražnji za raspoloživim „industrijskim“ zemljištem. Pored toga treba ukloniti zakonske i administrativne prepreke koje sprečavaju korišćenje brownfiled i posebno vojnih lokacija. Ove potonje, su posebno vredne jer su do sada bile van potencijalnog razmatranja za investiranje po sistemu „to su viši interesi definisani u našoj odbrambenoj strategiji“! Nesaglediv je potencijal koji se nalazi u vojnoj nepokretnoj imovini posebno u smislu aktiviranja istih i kroz to rešavanje određenih problema u vojcci Srbije.

Neophodno je takođe uskladiti nacionalno i optšinsko planiranje infrastrukture u cilju ispunjenja uslova za neku novu greenfiled izgradnju, pogotovo imajući u vidu da se u nekim zonama daleko odmaklo sa infrastrukturnim opremanjem za potencijalne projekte pa se u tom smislu „izmešanjem“ interesa u neku opremljeniju zonu može ubrzati početak realizacije istog projekta. Kako se nalazimo u jeku finansijske krize koja drma ceo svet, usmeravanje ionako smanjenih raspoloživih sredstava u domaće industrijske parkove koji ispunjavaju kriterijume na osnovu postojećih i korektno urađenih studija izvodljivosti, može se kvalitetnije ubrzati proces realizacije. Pored toga postoje prepreke koje treba ukloniti a koje sada otežavaju dolazak investitora i klijenata u industrijske parkove. Pored svega navedenog treba posebno uskladiti napore na promociji koncepta razvoja industrijskih parkova na nacionalnom i lokalanom nivou kao i na pobiljšanju kapaciteta državnih i privatnih promotera postojećih industrijskih parkova.

Sprovođenjem svih navedenih aktivnosti u jednoj kordinisanoj i koncentrisanoj akciji na nivou cele države, bili bi definisani svi ključni elementi startegije razvoja industrijskih parkova. Tako bi onda u narednim koracima kroz usvajanje pravnog i institucionalnog okvira razvoja industrijskih parkova, uz nedvosmisleno defininsanje kriterijuma za izdavanje dozvola za iste i kroz sprovođenje obuka u administracijama lokalne samouprave po Srbiji, mogla biti konačno definisana dinamika i odgvornost za realizaciju ovog koncepta.

Pravni okvir

U procesu trajne saradnje svih zainteresovanih (Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, SIEPA, VIP, Ministartsvo za NIP, Ministartsvo finansija, privatni sektor) kroz reviziju postojećeg nacrta Zakona i formiranjem radne grupe, pravni okvir bi potpuno bio definisan konačnim usvajanjem Zakona o industrijskim parkovima. A do njegovog konačnog usvajanja sve zainteresovane strane treba da budu aktivne i da nastave da se sastaju sve do usvajanja zakona. Postojeća regulativa i propisi treba da pomognu sprovođenje ovog Zakona u praksi. Ključ uspeha leži u tome da sve zainteresovane strane iz javnog sektora imaju isti pristup i da prihvate dogovorene standarde putem potpisivanja Sporazuma o saradnji. Sporazim je sredstvo, kojim će Telo za industrijske parkove (koje treba tek da zaživi proglašenjem Zakona i to će najverovatnije biti vladina Agencija) moći da obezbedi podršku svih bitnih aktera da se ostvario zajednički cilj. Takođe, sva uputstva i procedure koje tek treba usvojiti, trba da budu objavljene, radi trasparentnosti.

Institucionalni okvir i dozvole

U nalaženju odgovarajućih institucionlanih rešenja koja će sprovoditi Zakon, ključna stvar predstavlja angažovanje kompetentnih osoba. Čim se osnuje Agencija za industrijske parkove, treba zaposliti (što podrazumeva da je već izvršena selekcija i odabir početnog sastava tima!) nekoliko sposobnih, kvalifikovanih i odgovornih osoba, koje će uspostaviti rad celokupne organizacije. Da bi se ovakvo telo formiralo, potrebno je usvajanje odgovarajućeg budžeta. Odmah posle toga nadležna Agencija mora što pre angažovati dodatno, za stalno ili kao konsultante po potrebi, planere, pravnike i finansijske stručnjake.

Ova Agencija će biti direktan saučesnik u razvoju svakog parka posebno. Tu je najneophodnije uspostaviti čvrstu i profesionalnu saradnju sa lokalnom samoupravom i njihovim službama, posebno u procesima izdavanja potrebnih dozvola. U tom smislu biće potrebno i da se podigne stepen učinka lokalne samouprave, da ona bude efikasnija nego do sada. Takođe treba da se uspostavi konkurentno okruženje, jer će one efikasnije samouprave brže privući investitore. Osnovni kriterijumi moraju da budu ekonomska dobit, zatim ekološka, socijalna i ekonomska održivost svakog parka posebno. Realističan pogled na tržište i valjano razmatranje i identifikacija rizika i njihovih mogućih negativnih učinaka, omogućiće tešnju saradnju lokalnih i nacionalnih organa vlasti jer će oni onda biti efikasniji i transparentniji.

Usvajanjem okvira za razvoj industrijskih parkova biće prvenstveno rešena pravna pitanja u vezi sa prenosom zemljišta, vlasništvom i registracijom, koja je trenutno nedorečena. To će investitorima pomoći u indentifikaciji potencijala od strane banaka kada budu prikupljali potrebna sredstva potreba za pokretanje razvoja ovih parkova.

Pored toga lokalne samouprave moraju biti svesni svojih sadašnjih potencijala. Tu prvenstveno spadaju kvalitet planiranih zona, raspoloživost potrebne i kvalifikovane radne snage, administartivni kapaciteti opština, pojednostavljenje procedura i umanjenje lokalnih troškova i nadokana za uređenje zemljišta. Takođe neće biti zanemarljiva „pozitivna i povoljna“ poreska politika.

Obuka za opštine i odgovornosti

Unutar lokalnih samouprava mora se pokrenuti formiranje posebnih odeljenja ili unutar postojećih, dodeliti mandat određenom broju službenika da se bave razvojem industrijskih parkova i po svom položaju (službenoj dužnosti) u lokalnoj administraciji. Obuka i program studijskih poutovanja predstavlja ključ ideje vodilje razvoja ovog koncepta. Strana iskustva, pozitivna i negativna posebno, mogu strahovito ubrzati ovaj proces a na osnovu negativnih iskustava smanjiti rizike ili sprečiti negativan scenario razvoja. Sa druge strane Agencija će najverovatnije uspostaviti programe tehničke pomoći kao mogućnost bržeg plasmana i usvajanja ključnog znanja. Pružanje savetodavne pomoću u konkretnim situacijama i pomoć u izboru i angažovanju adekvatnog osoblja na lokalu za razvoj industrijskih parkova, krucialno će potpoći ovaj proces.

Model po kome se pretpostavlja razvoj ovog koncepta dimenzionisan je na dvogodišnjem periodu. U prvoj godini donosi se Zakon (da li je to 2009?) i biraju se prioritetne loakcije na kojima će se sprovesti sve potrebne aktivnosti. Od izrade studija opravdanosti, urbanizma, biranja parcela unutar lokacija, ocenjivanja uticaja na životnu sredinu razvoja parkova, pa do traženja i dobijanja statusa indistrijskog parka.

Dakle pod pretpostavkom da je park institucionalno definisan kao pravno lice, sledi bezpoštedni marketing i na početku druge godine već se može očekivati da izgradnja samih objekata u parku budu pri kraju. U toj drugoj godini sporvodi se po potrebi prekvalifikacija tražene radne snage ako je u toj lokalnoj smaoupravi nema dovoljno.

Vreme će pokazati, uzimajući u vidu aktuelnu finansijsku sitauciju, koliko je ovaj koncept realan, posebno u navedenim vremenskim granicama. U svakom slučaju, nekim opštinama usvajanjem ovog koncepta u zakonske okvire, ubrzaće realizaciju njihovih ranijih planova. Sada će se videti koja je lokalna administracija imala kvalitetan pogled na „blisku budućnost“ a koja je, pod uticajem problema i socijalnih pritisaka, brzajući u odlučivanju bez kvalitetne pripreme, usvojila nerealan koncept!

Izvor :

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.