Građanima Srbije u procesu restitucije vraćena imovina vredna oko milijardu evra
Komentari
Građanima je u procesu restitucije vraćena imovina vredna oko milijardu evra, a proces naturalne restitucije bi trebalo da bude završen do kraja ove godine, prenosi B92.
Sledeća faza je proces obeštećenja za onu imovinu koja nije mogla da se vrati u izvornom obliku.
Suočavanje s prošlošću je rečenica koju smo mnogo puta čuli u poslednjih petnaestak godina. Ipak, kako se čini, najsporije ide suočavanje sa prošlošću starom sedam decenija. Tada kada su nove vlasti samovoljno uzimale stanove, zgrade, prodavnice i fabrike. Tada osmogodisnja Mirjana Canić Dragojlović poslednji put je prespavala u svojoj kuci u Vlajkovicevoj 6. aprila 1941. Četiri godine kasnije je njena porodica i formalno izgubila kuću.
- I od tada do sada je koriste vlasti. Mi, porodica, potražujemo u procesu restitucije sa željom da nam se zgrada vrati u naturi, jer se i u katastru ona vodi kao stambena zgrada, zgrada za kolektivno stanovanje - kaže Mirjana.
Više sreće je bilo blizu pet hiljada porodica koje su dobile nazad svoje objekte, uz 1.700 hektara građevinskog zemljišta i skoro 10.000 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić kaže da bi 2018. trebalo da počne isplata obeštećenja u formi obveznica na 12 godina.
- Radi se na izmeni zakona, evo treći put, naša ideja je bila da smanjimo iznos obeštećenja, ali da povećamo obim natuarlne restitucije. To je i za državu i za građane najbolje, jer novac je najvrednija roba i država ga u suštini nema - kaže Sekulić.
Procene govore da je vrednost oduzete imovine oko 40 mlrd EUR, a za sada su u restituciji najbolje prošle crkve i verske zajednice kojima je vraćeno ukupno oko 45% površine traženih objekata i oko 65% zemljišta, poljoprivrednog, građevinskog i šumskog. Mile Antic iz Mreže za restituciju ističe da je i za državu najjeftinije da šo više imovine vrati u naturi.
- Otpori restituciji postoje, naročito kada su određeni objekti u pitanju. Iako su to nekad bile porodične kuće, one se danas tretiraju kao veliki objekti, zato sto su određene i kriminalne, ali i političke strukture zainteresovane za njih. Tako da u Beogradu imamo veliki broj primera gde se restitucija koči - kaže Antić.
Danas je malo naslednika i sve su stariji.
Sledeća faza je proces obeštećenja za onu imovinu koja nije mogla da se vrati u izvornom obliku.
Suočavanje s prošlošću je rečenica koju smo mnogo puta čuli u poslednjih petnaestak godina. Ipak, kako se čini, najsporije ide suočavanje sa prošlošću starom sedam decenija. Tada kada su nove vlasti samovoljno uzimale stanove, zgrade, prodavnice i fabrike. Tada osmogodisnja Mirjana Canić Dragojlović poslednji put je prespavala u svojoj kuci u Vlajkovicevoj 6. aprila 1941. Četiri godine kasnije je njena porodica i formalno izgubila kuću.
- I od tada do sada je koriste vlasti. Mi, porodica, potražujemo u procesu restitucije sa željom da nam se zgrada vrati u naturi, jer se i u katastru ona vodi kao stambena zgrada, zgrada za kolektivno stanovanje - kaže Mirjana.
Više sreće je bilo blizu pet hiljada porodica koje su dobile nazad svoje objekte, uz 1.700 hektara građevinskog zemljišta i skoro 10.000 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić kaže da bi 2018. trebalo da počne isplata obeštećenja u formi obveznica na 12 godina.
- Radi se na izmeni zakona, evo treći put, naša ideja je bila da smanjimo iznos obeštećenja, ali da povećamo obim natuarlne restitucije. To je i za državu i za građane najbolje, jer novac je najvrednija roba i država ga u suštini nema - kaže Sekulić.
Procene govore da je vrednost oduzete imovine oko 40 mlrd EUR, a za sada su u restituciji najbolje prošle crkve i verske zajednice kojima je vraćeno ukupno oko 45% površine traženih objekata i oko 65% zemljišta, poljoprivrednog, građevinskog i šumskog. Mile Antic iz Mreže za restituciju ističe da je i za državu najjeftinije da šo više imovine vrati u naturi.
- Otpori restituciji postoje, naročito kada su određeni objekti u pitanju. Iako su to nekad bile porodične kuće, one se danas tretiraju kao veliki objekti, zato sto su određene i kriminalne, ali i političke strukture zainteresovane za njih. Tako da u Beogradu imamo veliki broj primera gde se restitucija koči - kaže Antić.
Danas je malo naslednika i sve su stariji.
Tagovi:
restitucija
naturalna restitucija
Strahinja Sekulić
Mile Antić
zakon o restituciji
Mirjana Canić Dragojlović
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.