NavMenu

Kakav je to potencijal - "Palata Federacije" / "Palata Srbije" na Novom Beogradu

Izvor: Politika Subota, 06.10.2007. 12:09
Komentari
Podeli

U javnim istupima političari u poslednje vreme bivšu zgradu SIV 1 na Novom Beogradu sve češće nazivaju – palata Srbije. Odmah je usledilo i pitanje da li je palata federacije preimenovana. Generalni sekretarijat Vlade Srbije objašnjava da se ova zgrada nikada zvanično nije ni zvala palata federacije, već je taj izraz bio kolokvijalan. Iz toga proizilazi zaključak, kako su nam rekli u vladinoj kancelariji za medije, da je i naziv palata Srbije takođe kolokvijalan i da će se, zavisno od namene koja još nije određena, možda tako zvati i ubuduće. Inače, jedini zvaničan naziv je zgrada u Mihajla Pupina broj 2. Slično je i sa palatom „Albanija” u centru Beograda – i taj naziv takođe je nezvaničan.

Zdanje na Novom Beogradu posle raspada državne zajednice skoro je prazno, pošto je u njemu smeštena samo administracija nacionalnog saveta za saradnju s Haškim tribunalom. Zato se uveliko spekuliše i o promeni namene ove zgrade, govorilo se da će se tu useliti deo Ministarstva odbrane, odnosno Predsedništvo Srbije, da će jedno krilo pripasti Ministarstvu unutrašnjih poslova, čak je bilo i predloga da preraste u klinički centar za Novi Beograd, ali ima i dosta zagovornika koji veruju da palati federacije, odnosno Srbije ne treba menjati namenu. Dakle, da ostane zdanje namenjeno državnom protokolu i prijemu stranih zvaničnika.

Do postojanja državne zajednice palata federacije bila je sedište Saveta ministara i kabineta predsednika Marovića i tri ministarstva državne zajednice, Suda SCG, raznih službi i zavoda bivše savezne administracije. Palata je u vreme SFRJ bila sedište Saveznog izvršnog veća, pa je popularno zovu i SIV.

Zdanje sa četiri krila ima ukupno 65.000 metara kvadratnih, od čega oko 40.000 otpada na hodnike i sale. Zgrada je građena od 1947. do 1954. godine, a projektovao je zagrebački arhitekta Željko Potočnjak. U nepreglednoj palati, kako mnogi kažu, ima šest salona koji su simbolično nazvani po bivšim jugoslovenskim republikama, a koji su posle ratova preimenovani u „plavi salon”, „crveni salon”... Ove salone objedinjava najveći koji se zove „Jugoslavija”.

Palata ima pet spratova, 744 kancelarije, 13 sala za konferencije, šest salona i tri dvorane. Neki su izračunali da bi se, s obzirom na to da se nalazi na izuzetno dobroj lokaciji, od izdavanja moglo zaraditi oko 150 miliona evra godišnje. Umesto toga, zgrada košta poreske obveznike dve hiljade prosečnih plata u Srbiji.

Pošto je građeno za visoke državne poslove i prijeme stranih zvaničnika, zdanje zadovoljava sve bezbednosne izazove zbog svog položaja, ali takođe treba napomenuti da je povoljno i to što se nalazi u blizini beogradskog aerodroma, kao i hotela „Hajat” i „Interkontinental”.

U „zlatno vreme” u salonu „Jugoslavija” održavani su prijemi za visoke goste iz inostranstva, tu je predsednik Josip Broz dočekivao američkog predsednika Džimija Kartera, rumunskog predsednika Nikolaea Čaušeskua, ovde je dočekana i gvozdena ledi Margaret Tačer.

Predsednici SRJ Dobrica Ćosić i Zoran Lilić i Vojislav Koštunica nisu koristili Titov kabinet, već kabinet Aleksandra Rankovića, a Slobodan Milošević se nikada i nije „uselio” u palatu federacije.

napomena : tekst je u potpunosti preuzet iz lista POLITIKA od 06.10.2007

a, kada razmišljate o potencijalima i budućnosti ovog objekta, podsetite se i teksta sa eKapije, koji je vezan za buduće rešenje Blokova 25 i 26, koji se nalaze između Palate federacije/SIV-a i Beogradske arene.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.