NavMenu

Dušan Kovačević, pisac - Gore je nego u Nušićevo doba

Izvor: Blic Sreda, 09.04.2014. 10:50
Komentari
Podeli
Dušan KovačevićDušan Kovačević
Živka ministarka je danas življa nego ikada, kaže pisac Dušan Kovačević pred premijeru predstave "Rođendan gospodina Nušića" 10. aprila u Zvezdara teatru.

Radnja predstave zasnovane na faktografiji, u režiji Nebojše Bradića, odvija se 6. novembra 1924, u danu kada ceo Beograd nizom manifestacija obeležava 60. rođendan Branislava Nušića, velikog pisca i ne samo pisca, a on se priseća momenata iz svog života koji je, po Kovačevićevim rečima, nalik na antičku tragediju, počev od toga da je učestvovao u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu.

O kom žanru je reč?

- Nešto što je žanr našeg života.

A to je?

- Desetak minuta se smejemo, pa onda plačemo, pa smo tužni, pa smo opet kao veseli mada ne znamo zašto... možda smo malo i poludeli, pa se onda nadamo, pa smo tužni... i tako, kao na ringišpilu.

Kazali ste da ste, pišući ovaj komad, osećali veliku moralnu obavezu. Odavno nismo čuli to "moralna obaveza"...


- To već dugo nije uobičajeno da se upotrebljava. Velika je odgovornost. A ja, eto... Baveći se, prvi puta pozorištem, ‘68. godine s prijateljima radio sam to u Novom Sadu, u Pozorištu "Ben Akiba". Znao sam da je to Nušićev pseudonim, ali nisam znao detalje o tome kako je nastao, kada ga je koristio... O Nušiću samom sam znao manje-više ono što smo učili u školi, a učili smo da je on bio kritičar buržoaskog sveta koji se urušio i nestao zato što je bio truo. To su nas učili i pokazivali na primerima Jerotija, Živke ministarke, grupacije neodgovornih i smešnih.

Živka ministarka je bila jednostavna komedija?


- U to vreme od Živke je pravljena karikatura. A ona je danas dijagnoza. I živa je da življa biti ne može, zato joj je i ime Živka.

Može se čuti da, gledajući predstavu, posmatramo scene iz prošlosti, a zapravo vidimo sadašnjost?

- To je neverovatno. Pišući te moje komade, više puta sam se sreo s tim. Lik kafedžije u komadu osmislio sam i pre nego što sam, iščitavajući dokumentaciju, sreo priču o čoveku koji je držao kafanu i koji je bio oficir, a onda mu se smučilo sve šta se s vojskom dešavalo posle Prvog svetskog rata. Bio je duboko nezadovoljan odnosom prema vojnicima, a bio je i ranjavan i svašta je prošao tokom balkanskih ratova i Prvog svetskog rata. Nušićev roman "Devetsto petnaesta" je priča o invalidima, a pre par dana su u Nišu organizovali protest invalidi iz poslednjih ratova. I, onaj ko ne veruje, nek uzme "Politiku" s početka novembra 1924. Na sve strane napisi kako nikako da se formira vlada jer su počele razne igre, a traže se ljudi od znanja i koji će pomiriti razlike u partijama. I to traje li traje. E sad, kad smo mi krenuli da planiramo ovu predstavu, nije bilo ni reči o izborima.


Šta bi Nušić danas rekao?

- Bio bi, najblaže rečeno, iznenađen činjenicom da je pisao nešto što je bila kritika tog vremena, a danas izgleda kao bajka.

Kada bi se bavio pojedinačnim figurama naše političke scene?


- Pre svega, bio bi iznenađen time koliko je sve lošije u odnosu na njegovo vreme, koje je on kritikovao.

Uprostačenije, opasnije, gore po život. Tada je postojala priča o velikoj nadi, formirala se građanska klasa, gradio se Beograd... Ovo što danas pokazujemo strancima, to je tada sagrađeno. Pogledajte razglednice iz tog perioda, videćete građansku klasu, videćete ljude koji liče na gospodu, nećete ustanoviti koliko je neko bio bogat ili siromah, ali ćete videti dostojanstvo. A danas je prostakluk ne samo legitiman nego i znak otmenosti.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Blic" od 8.4.2014.)


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.