NavMenu

Vladimir Medan, predsednik uprave "Basler Srbija" - Dvostruki rast u 2012.

Izvor: eKapija Utorak, 25.12.2012. 15:46
Komentari
Podeli

(Vladimir Medan)

"Basler osiguranje" u Srbiji završava ovu godinu sa dvostrukim rastom premije u odnosu na prošlu. U narednoj, "Basler" obeležava 150 godina na evropskom, kao i pet godina rada na našem tržištu, kao jedina švajcarska grinfild investicija u Srbiji.

Ova osiguravajuća kuća na prostorima bivše Jugoslavije posluje samo u Srbiji i Hrvatskoj i to je jedan od znakova da je "Basler" prepoznao našu zemlju kao ključnu u regionu, kaže za "eKapiju" Vladimir Medan, predsednik uprave "Basler Srbija" i dodaje da je zadovoljan ostvarenim rezultatima u našoj zemlji, kao i da do 2020. godine planiraju da osvoje 5% tržišta.

- Švajcarci su veoma obazrivi i pre nego što donesu odluku detaljno analiziraju tržište. Grinfild investicija u Srbiji govori o tome da postoji vizija da će naše tržište u narednom periodu zauzeti značajno mesto u regionu. Tržiste osiguranja u Srbiji je izuzetno plitko, ali ako posmatramo broj stanovnika i potencijal, sa prosečnom razvijenošću prema EU standardima, možemo dostići 2 mlrd EUR. Na nama je da odlučimo da li ćemo šansu iskoristiti ili ne.

eKapija: Slavite pet godina rada u Srbiji. Kako je bilo na početku?

- Kada smo počeli da radimo, imali smo 20 zaposlenih i drugačiji pristup od ostalih osiguravajućih kompanija. Ušli smo u usku nišu – osiguranje od odgovornosti lekara i medicinskih radnika. To je bila novina na srpskom tržištu, ali ne i za naše klijente. Oni su brzo prihvatili naše proizvode. Međutim, s obzirom na to da je ciljna grupa mala, prešli smo na drugi korak i u ponudu uveli osiguranje za putovanje u inostranstvo, zatim smo ušli u segment ostalih imovinskih osiguranja, a sredinom 2011. smo krenuli u autoodgovornost i kasko osiguranje. Ove godine smo kompletirali ponudu i sada su klijentima na raspolaganju sve vrste osiguranja, bilo životnih ili neživotnih. Ušli smo i u segment kombinovanog životnog osiguranja – riziko osiguranje i osiguranje sa štednjom.

eKapija: Kakvi su rezultati u 2012, a kakve projekcije za 2013?

- "Basler" je zahvaljujući švajcarskoj stabilnosti finansijskog sistema uspeo da u Srbiji, od kako je došao pre skoro pet godina, svake godine raste i ostvaruje cilj kompanije, a to je da za to vreme dostigne 1% tržišta. Ukupna premija u prvih devet meseci ove godine prešla je 350 miliona dinara, što je dvostruko više u poređenju sa 2011. Nadamo se da ćemo i u 2013. imati dinamičan rast. Naš prvi cilj - 1% tržišta, smo ostvarili, a sledeći je da do 2020. imamo 5% učešća na srpskom tržištu osiguranja. Nećemo ulaziti u riskantne poteze, jer se ne fokusiramo samo na profit, već i na sigurnost i stabilnost.

eKapija: Vi ste na tržište prvi uveli osiguranje od profesionalne odgovornosti. Kakvi su rezultati?

- U početku smo se fokusirali na lekare i medicinsko osoblje, a kasnije i na sve druge zaposlene. Primećujemo da je osiguranje od različitih vrsta profesionalne odgovornosti sve zastupljenije i u srpskoj privredi. Kompanije sa sedištima u inostranstvu uglavnom zahtevaju da se radnici osiguraju od odgovornosti, posebno menadžeri. To znači da ukoliko menadžer u svojim poslovnim aktivnostima izazove nenamernu štetu trećem licu, koje zatim traži odštetu, osiguravajuća kuća isplaćuje naknadu. Već smo imali takve slučajeve u Srbiji. To je deo tržišta koje će naglo da raste.

(Vladimir Medan sa zaposlenima)

eKapija: U Srbiji je i dalje neživotno osiguranje znatno zastupljenije od životnog. Koji su razlozi?

- Na životno osiguranje utiču dva faktora: standard i svest. Prosečna plata mora biti više od 500 EUR da bi ljudi razmišljali o ulaganju u sigurnost i budućnost. S druge strane, nepohodno je probuditi svest da im je potrebno da osiguraju život. Mislim da su i poreski podsticaji neophodni, jer se time podstiče domaća štednja. Japan i Južna Koreja su uspeli da razviju svoju ekonomiju na tome. Razvojem tržišta životnog osiguranja stvorio bi se jedan značajan pul domaće štednje koja bi stimulisala privredni razvoj u Srbiji.

eKapija: Ove godine suša je prepolovila srpsku poljoprivredu. Zašto domaći usevi nisu osigurani od elementarnih nepogoda?

- Osiguranje useva od elementarnih nepogoda podrazumeva masovnost, i očekuje se da će se u narednom periodu zainteresovanost za tu vrstu osiguranja povećati. To je proces koji dugo traje, jer poljoprivredni proizvođači moraju da shvate da mogu preduprediti poplavu, sušu i druge elementarne nepogode, osiguravajući svoje parcele. Promenom strukture vlasništva i ukrupnjavanjem poseda sigurno će doći do masovnijeg pokrića i razvoja ovih vrsta osiguranja. Mislim da će za 5 do 10 godina osiguranje poljoprivrede od elementarnih nepogoda postati standardan proizvod i tada će ga svako individualno domaćinstvo koristiti.

eKapija: Udruženje osiguravača je dalo predlog da osiguranje od požara bude obavezno.

- Obavezna osiguranja postoje da bi država eliminisala potencijalna davanja iz budžeta za situacije koje mogu da izazovu značajne društvene poremećaje. Ukoliko imate katastrofalne požare, fabriku koja izgori, materijalni trošak nije jedini - ljudi su ostali bez posla. Razlog zašto je pokrenuta ideja o dodatnim obaveznim osiguranjima je da posledice požara "leči" osiguravajuća kuća, a ne država. Samim tim bi se rasteretio budžet Srbije.

eKapija: S obzirom na Vašu univerzitetsku karijeru i iskustvo u privredi, kako Vlada Srbije može da pomogne domaćoj ekonomiji?

- Ono što je veoma važno jeste stimulisanje domaće proizvodnje. Da mala i srednja preduzeća svojom produkcijom namiruju domaću potražnju. Na taj način bi se ostvarila dva cilja. Proizvodi iz malih i srednjih preduzeća bili bi supstitut za uzvoz, a s druge strane njihovi zaposleni povećali bi potrošnju i domaću tražnju. Tada bi tržište bilo atraktivnije za strane direktne investitore. Kada su oni u pitanju, bilo bi dobro da to budu veliki sistemi. Oni bi pokrenuli male proizvođače iz Srbije. Na kraju, to je dugoročan proces i ono što moramo znati je da nema čarobnog štapića.

eKapija: Da bi se sve to ostvarilo neophodno je da imamo i dobre menadžere?

- Funkcija vlasništva i upravljanja je u svetu odavno razdvojena. Ako nemamo ljude, teško je sprovesti bilo koju ekonomsku ideju. Ulaganje u mlade menadžere je od presudnog značaja, kako bi pokrenuti ekonomski ciklus bio održiv na duži rok. Obrazovanje ljudi na upravljačkim funkcijama mora da bude permanentno, a osim toga, oni svojim veštinama moraju da se pokažu u praksi i naravno, moraju da traju. Menadžeri su ljudi koji daju pečat ekonomskim aktivnostima.

M.K.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.