NavMenu

Uroš Davidović, poljoprivredni novinar - Želim da probudim simpatije građana ka selu, srpskoj tradiciji i kulturi

Izvor: eKapija Utorak, 04.12.2018. 14:56
Komentari
Podeli
Uroš DavidovićUroš Davidović
U Prelu odajemo priznanje onim ljudima koji su ostali da žive na selu. Želimo da pokažemo da neko vidi i ceni to što oni rade i što doprinose očuvanju kulture i tradicije. Želimo da pokažemo da su oni bitni za Srbiju, kaže Uroš Davidović, autor i voditelj na Happy televiziji.

Od ove jeseni, poznato TV lice, Uroš Davidović sa koleginicom Bojanom Ristivojević, u svom prepoznatljivom stilu, od septembra vodi novu emisiju Prelo u našem sokaku.

U želji da zaboravljene običaje, zanate i srpsku tradiciju približi mladima, napravljen je format koji donosi nešto drugačije televizijskoj publici. O novoj emisiji Prelo u našem sokaku, odlasku mladih iz sela i stanju o poljoprivredi Uroš Davidović govorio je za eKapiju.


eKapija: Kako je došlo do ideje za novom emisijom, budući da ste autor već jedne – Bolja Zemlja na TV Happy?

- Ideja je bila da se napravi jedan format koji bi na lep način promovisao autentičnu srpsku kulturu, tradiciju i običaje ali i zabave kao dela toga. Mnogo mi je drago da je emisija tako lepo prihvaćena kod publike i da u timu imamo jednu od najboljih pozorišnih glumica gospođu Nadu Blam, koja ima svoj segment pod nazivom "Nadin kutak". Prelo je nastalo, kao nastavak Bolje Zemlje, ali je više okrenut kulturi, zabavi, pa i narodnoj umetnosti i umotvorinama, čime želimo da pokažemo da život na selu može da bude i lep i kreativan.

eKapija: Kakvo značenje se krije iza naziva Prelo u našem sokaku?

- Prelo je mesto gde se po narodnoj tradiciji ljudi okupljaju da bi se razveselili, da bi razmenili neka iskustva, da bi i malo uživali u životu a malo pričali o ozbiljnim stvarima. Takođe, se nekada koristila u značenju okupljanja kod mladoženje posle venčanja gde su navraćali meštani čak iz okolnih mesta. Tako da je to jedan dobro izabran naziv koji je savršeno odgovara ovoj priči. Prelo je delo velikog tima ljudi, gosti su vrhunski stručnjaci i umetnici iz različitih oblasti, seoskog turizma, narodne radinosti, brojni poljoprivrednici ali isto tako i urbani ljudi koji su posvećeni životu u gradu, kojima želimo da prikažemo koje su sve prednosti života na selu.

eKapija: Kako birate i kako dolazite do interesantnih priča i sagovornika?

- Iako je ceo proces oko emisije jako dobro organizovan dozvoljavamo u ovom segmentu da nas nekada priče i sagovornici jednostavno sami nađu i to se pokazalo kao pravi balans. Uvek su nam dragi sagovornici i oni koji predstavljaju deo tradicije i kulture i drugih narodnosti. U Prelu smo do sada imali i operske pevačice, balet, pank sastav ma koliko to čudno zvučalo, pa sve do vrhunske narodne muzike, književnika, reditelja. Svi pomalo predlažemo i od svega toga nastane emisija. Tako, iza svake emsiije stoji jedan tim i veoma mi je drago što mogu da doprinesem ovoj emisiji.

eKapija: Spomenuli ste da je jedan od glavnih ciljeva Vaših emisija, da građanima Srbije pribiližite ruralni način života, i sela kao takvog. Iako, se poslednjih godina radi na promovisanju seoskog života, rezultati i dalje nisu dovoljno dobri, imajući u vidu da sela izumiru. Šta je po Vašem mišljenju potrebno da se mladi vrate ali pre svega da sadašnji žitelji ostanu na selu?

- Sporadični slučajevi gde se neke porodice vrate na selo, što je naravno, veoma pozitivno i dobro, su više atrakcija i da o njoj pripoveda televizija. Ono što je ključna stvar, je da mladi ne idu sa sela, da oni koji su već tamo ostanu, da zasnuju svoje porodice. Država i društvo rade ono što mogu, ali na kraju se svede na narod koji tamo živi. U Prelu, što mi je veoma drago, odajemo priznanje onim ljudima koji su tamo ostali da žive, i želimo da pokažemo da neko vidi i ceni to što oni rade, što su ostali tamo i što doprinose očuvanju kulture i tradicije. Želimo da pokažemo da su oni bitni za Srbiju. Ne verujem, inače, u neku priču masovnog povratka iz grada na sela. Ono što verujem da moramo da uradimo, jeste, da napravimo uslove na selu, da život bude udoban i lep kako bi se izgubila razlika između sela i grada.

eKapija: Kako onda da približimo tradiciju modernom čoveku?

- Pre samo nekoliko generacija svi mi, smo bili poljoprivrednici i živeli smo u agrarnom društvu. U Srbiji se pre Prvog svetskog rata, 95% stanovništva na neki način bavilo poljoprivredom. Vrlo malo je potrebno da taj plamen seoskog života, zemljoradnje, poguramo i da se ljudi podsete svojih korena i osete simpatije ka selu. Nama je cilj da promovišemo turizam i Srbiju kao destinaciju. Želim da probudim simpatije građana ka srpskoj tradiciji i kulturi. Mi smo tu kao moralna podrška, a na drugima je da daju ono što je dalje potrebno.

eKapija: Poslednjih godina država aktivno radi na stimulisanju poljoprivrednika, kroz brojne subvencije, programe podrške. Evidentno je i jačanje određenih grana poljoprivrede, prisutni smo i na ruskom tržištu. Gde su, onda, naši skriveni potencijali?

- Srbija može da se usmeri prema bilo čemu ali igra je tu komplikovana i surova. Mi možemo skoro sve da proizvedemo, ali to ne znači da možemo sve da prodamo. To je najvažnija stvar - prodati i da poljoprivrednici mogu da dobiju fer cenu za svoje proizvode, što nije uvek lako. Srbija je poslednjih godina potpisala niz trgovinskih sporazuma koji ne idu na ruku našim poljoprivrednicima. Primera radi, jednostrano ukidanje carina prema EU, a bez da imamo iste subvencije kao zemlje u EU, aposlutno ne doprinosi razvoju naše poljoprivrede, pogotovo stočarstvu. Ali, nažalost, to se dogodilo, potpisano je 2008. i moramo da živimo sa tim. Kako stvari stoje neće se skoro izmeniti, ali ono što je glavna poenta ne moramo da težimo nekim alternativama. Svako malo se pojavi nešto novo - godži bobice, puževi, nojevi. Deo ljudi tu može da nađe svoju egzistenciju.

Jedan period, bila je popularna ideja da će Srbija biti veliki izvoznik puževa, što nije realno. Mi smo rešili da izvozimo puževe pa će potrošnja da se digne za 100%. Ne, mi moramo da pratimo potrošnju u svetu i gde možemo da se uklopimo. Ako znamo da potrošnja jabuka u Rusiji raste godišnje 4,6%, ako se zna da će do 2030. Rusija zavisiti od uvoza, to znači da će naša jabuka na ruskom tržištu po ovoj ceni imati smisla. Ako znamo da je Rusija već sada postala nezavisna od uvoza i izvoza živinskog mesa, ali da će do 2050. zavisiti od uvoza goveđeg mesa, znači da mi treba ka tome da stremimo. Takođe, ako znamo igru oko svinjetine u EU, onda možda moramo da ograničimo uvoz svinjetine iz EU. To su dakle, vrlo tanane igre. A sve ovo obeležiće, a već je i prisutan nedostatak radne snage u poljoprivredi. Imajući u vidu i da nam stanovništvo stari i sve prethodno navedeno, država treba da zna kako da podstakne i šta da subvencioniše.

eKapija: Na televiziji, kako kažu, uvek ima mesta za sve, a emisije, već poznate našoj publici su Šarenica i Žikina šarenica. Kako gledate na njih, kao konkurenciju, možda?

- Svi mi imamo isti zadatak, radimo jednu pozitivnu stvar za Srbiju. Čuvamo duh tradicije i duh kulture. U emisiji Bolja Zemlja pokazujemo i negativne primere kad je upitanju sfera posla, ali kada je reč o kulturi, ipak treba poromovisati dobre stvari. Žikina šarenica i Šarenica i mi, upravo to pokušavamo. Na svoje kolege gledamo kao na saradnike i mislim da su sjajni. Ali, ono što mi novo donosimo, kako ja volim da kažem, jeste to da smo "šareniji" i od Šarenice (smeh).

eKapija: Poznato je i da privatno volite da se bavite poljoprivredom. Šta gajite na svom imanju i čime volite da se bavite u slobodno vreme?

- Voleo bih da se bavim stočarstvom, ali nemam uslova za bavljenje time a ni baš mnogo vremena, tako da kad ukradem slobodno vreme, bavim se voćarstvom. To je nešto što me ispunjavanja i sjajan je hobi, ali i gde sam morao puno da naučim u vezi sa traktorima, mehanizacijom i tako dalje... Borba je u tom smislu, gde pokušavam da izdvojim što više vremena, pošto radim dve emisij, i da provodim više vremena na svom imanju.



Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.