Boris Batarilo, glavni inspektor Poreske policije Srbije - fantomi utajili 50 milijardi dinara
Samo u ovoj godini, zbog utaje poreza, budžet Srbije oštećen je za 8,83 milijarde dinara. U poslednjih pet godina taj iznos je - 50,8 milijardi dinara, kaže za "Novosti" Boris Batarilo, glavni inspektor Poreske policije Srbije.
Ako se posmatra isti period ove u odnosu na prošlu godinu, utaja poreza na dodatu vrednost (PDV) je u porastu, kao i poreza na dohodak građana, a beleži se pad utaje kod akciznih roba. Glavni razlog je u promeni zakonskih rešenja, prvenstveno kod poreskih oslobađanja naftnih derivata. Pomoću lažne dokumentacije ti derivati često su prikazivani kao repromaterijal za prozvodnju hemijskih proizvoda, a prodavani su kao dizel ili benzin. Pooštravanjem uslova za poreska oslobađanja taj oblik utaje je nestao.
Koje su najčešće malverzacije u kompanijama i firmama?
- Trend rasta najviše je uočen kod utaje PDV. Ova poreska forma najrizičnija je za punjenje budžeta. Utaje PDV su najopasniji i najsloženiji oblici poreske krađe. Jer, sam sistem utvrđivanja tog poreza, gde obveznik sam prijavljuje PDV, daje mu i mogućnost za mahinacije, odnosno da umanji svoju poresku obavezu. Uz to, kod PDV imamo mogućnost i da se neosnovano traži njegov povraćaj ako obveznik uspe da prevari poreznika.
Koji su modeli poreske utaje zastupljeni kod nas?
- Veoma često oni su plod organizovane grupe lica koja osniva lanac fiktivnih preduzeća. Obično centralno preduzeće, koje posluje poluregularno, osniva oko sebe brojna fantomska preduzeća, kao "satelite", nekada ih je u lancu i po 40. Zahvaljujući njihovoj umešnosti, PDV se "prevaljuje" sa regularnih na fiktivna preduzeća koja su osnovali, a zatim se na razne načine izbegava plaćanje te obaveze. Na taj način stiču ogromnu korist. Ceo model se zasniva na ispostavljanju lažnih faktura za robe i usluge firmi koje su fiktivne, a koje su zapravo u tom cilju i osnovane. "Lanac" kroz koji prolaze te fakture sastoji se od, recimo, najčešće sedam, osam firmi, da bi na kraju fiktivna, nedostupna preduzeća tražila povraćaj PDV koji nisu ni uplatila. Na taj način se ostvaruje nezakonita korist za organizatore, na štetu budžeta.
Koliko je od početka godine podneto prijava za utaju poreza?
- U periodu januar-jul 2008. godine podnete su 883 krivične prijave. A u periodu 2003, kada je poreska policija i osnovana, pa zaključno sa 2007. godinom, podneto je ukupno 5.468 krivičnih prijava. Za 1.898 prijava, donete su konačne pravosudne odluke. U okviru toga za 942 prijave donete su osuđujuće presude: 72 bezuslovne kazne zatvora, 818 su uslovne zatvorske kazne, 52 su novčane, i niz sporednih kazni.
Kakva je svest naših građana kada je reč o utaji poreza?
- Nijedna zemlja u svetu nije uspela da suzbije utaju, bez obzira na to da li se radi o razvijenim zemljama ili zemljama u tranziciji. Veoma je važno podići nivo svesti građana o značaju borbe protiv utaje, ali i opasnosti koje one nose za svaku državu koja želi da ekonomski napreduje. Svima treba da bude jasno da je glavna funkcija Poreske uprave obezbeđivanje prihoda kojima treba da se pokrivaju rashodi za vitalne funkcije države, zdravstvo, obrazovanje, penzije itd.
(napomena:tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Novosti")