NavMenu

Petar Matijević, vlasnik Industrije mesa Matijević - Političari da uče od uspešnih privrednika

Izvor: Dnevnik Utorak, 03.01.2017. 11:08
Komentari
Podeli
Petar MatijevićPetar Matijević
Na izmaku 2016. Petar Matijević je za 7,3 mil EUR kupio oronulu zgradu Jugoexporta u centru Beograda, da bi je preuredio u hotel visoke kategorije.

Ulaganje u hotelijerstvo Matijeviću nije novi posao jer već poseduje pet hotela: četiri u Novom Sadu i nekadašnji hotel Vojvodina, sada Hotel Centar u Zrenjaninu. Novinu predstavlja to što planira da širi poslove učestvovanjem u privatizaciji banja.

Koliko novca planirate da uložite u kupovinu banja i banjskih lečilišta?

U ugostiteljstvo i turizam u ovom privrednom trenutku treba ulagati. Statistika kaže da je u ovim granama zabeležen rast od 20-25%. Kupio bih Čigotu, i banje u Vrdniku i u Kanjiži. Za njih sam zainteresovan sam jer su blizu, ali i zato što mi je poznato šta su Mađari uradili od svojih banja i lečilišta. To bih preneo ovde i napravio banjska lečilišta i jake dijagnostičke centre.

Držim se očevih reči: "ko prodaje kod kuće, taj ne proda na vašaru". Drugim rečima ko odredi unapred cenu, ne gledajući na uslove tržišta, ništa ne uradi.

Gde je mesto naših biznismena u odnosu na svetske?

Mi smo "mali" biznismeni, tek 10-15 godina. Naša državna politika još uvek se nije odlučila da li smo kapitalistička ili socijalistička zemlja. Za ljude koji imaju imetak kaže se s prezirom da su "tajkuni" i "novopečeni biznismeni". Kako sam novopečeni biznismen kada imam 64 godine? Koliko treba još da se pečem, pa ja sam se prepekao. Moja deca duže od dve decenije su sa mnom u poslu. Generacije treba da rade da bi ga naučile.

Šta planirate u 2017. kada je u pitanju vaš osnovi posao?

Pravimo linije za pakovanje trajne i polutrajne robe. To je sada trend u Evropi. Od moga prijatelja Ivice Todorića, biznismena iz Hrvatske naučio sam važnu maksimu: "ono što je u Evropi prekosutra, kod nas će biti sutra". Povećaćemo kapacitet trajne robe na 20 tona dnevno.

I dalje ću da kupujem zemlju. U Srbiji sam najveći zemljoposednik (32.000 hektara), ali neću kupovati samo ovde već i u Hrvatskoj. Tamo imam već 260 hektara u Sremskim Lazama, Jankovcima i Nuštri. U Hrvatskoj je zemlja jeftinija i daju se veće subvencije, njihove oranice su katastarski zaštićene, nema krađe.

Za svaki traktor koji se nađe na njivi policajac može na licu mesta da vidi u kom svojstvu je traktorista na parceli.

Zašto je skupo uvozno svinjsko meso?

(Foto: racorn/shutterstock.com)
U Evropi su svinje poskupele jer nije bilo svinja, a i prelevmani su veliki, što je za nas dobro da bi se zaštitila domaća proizvodnja. Ali ne vredi ni štititi našu proizvodnju, niti otvoriti granice. Trebalo bi sami da podignemo kvalitet naše proizvodnje, jer postoji mogućnost da nas ugrozi stranac.

Svi govore o Tenisu, ali ne verujem da će skoro doći. Koliko sam upoznat, on hoće da kod nas otvori farme svinja i, ukoliko mu je to namera, neće ugroziti ni moju ni domaću industriju. U Nemačkoj je on klaničar, ima klanice i panderaje za rasecanje svinja, nije uzgajivač.

Inače dolazio je njegov čovek kod mene u Industriju mesa Matijević i bio oduševljen onim što je video. Posle sam čuo da nije očekivao tako visoko postavljene standarde.

Šta je vaš savet ekonomistima i političarima kako da se privreda brže pokrene?

- Treba da siđu u privredne objekte i da razgovaraju s nama uspešnima, da od nas čuju šta i kako radimo i šta mislimo kako da se pokrene privredni rast. Teorija i praksa se rezlikuju. Iz prakse treba da se pišu knjige o uspešnoj proizvodnji i postave granice koliko se čega može dobiti na hektaru zemlje.

Da bismo bili uspešni, moramo ulagati u nauku, praviti genetske centre. Nemamo genetske centre za proizvodnju nazimica i krmača, da bismo imali visoku plodnost krmača i mesnatost, visoku mlečnost krava, a malu potrošnju hrane.

Poljska sada prizvodi najviše svinja u Evropi. Ali se u Poljskoj hvale svi članovi Sejma jer nijedan član njihove skupštine nema manje od 1.000 komada rasplodnih krmača

Rekorder

Pileće meso u mesarama košta 195 dinara kilogram. Matijević kaže da je takva cena jer ima zaokružen tov: svoju hranu, farme i klanice.

- Napravili smo farme pilića, proizvodimo osam miliona komada godišnje od 2,5 kg, dnevno zakoljemo 25.000 do 30.000 komada, pa svakog dana imamo oko 50 tona piletine. Rekorderi smo i u proizvodnji junadi. Na našim farmama uzgajamo 10.000 bikova simentalaca, a rekorderi smo i u proizvodnji svinja - 150.000 svinja tovljenika. Mesnatost smo podigli za 20%, sa 45%, s našim domaćim svinjama.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.