NavMenu

Projekat "Zeleni ekonomski razvoj" obnavlja zgrade - UNDP unapređuje energetsku efikasnost u BiH

Izvor: eKapija Utorak, 14.10.2014. 07:40
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock.com)
U julu 2013. godine Bosna i Hercegovina je započela konkretne aktivnosti na unapređenju energetske efikasnosti u građevini, najpre u objektima javnog sektora. Tada, u saradnji sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) počinje projekat "Zeleni ekonomski razvoj", za koji je predviđeno da traje do kraja 2018.

Naredne četiri godine su, moglo bi se reći, ključne da se sprovedu prioritetni zadaci u ovoj oblasti. I jedan i drugi entitet ove zemlje već imaju neke rezultate, ali ih veliki posao tek čeka.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH Safet Harbinja kaže za "eKapiju" da Fond ima stalni javni poziv jedinicama lokalne samouprave kojim prikupljaju podatke o energetskim karakteristima zgrada radi boljeg sagledavanja stanja objekata na terenu.

- Krajnji korisnici objekata su dužni da popune upitnik sa traženim podacima i po dostavljanju istog u Fond, uvrštavaju se u bazu podataka. U bazi se, do danas, nalazi 1.200 javnih objekata. Do sada su realizovane određene mere u svrhu povećanja energetske efikasnosti na četiri objekta i to: OŠ "Rapatnica" u Srebreniku, JU "Los Rosales" u Mostaru, JU "Dječije obdanište" u Bosanskoj Krupi i bolnica "Dr. fra Mato Nikolić" u Novoj Biloj. Za ovu godinu u planu je realizacija još pet novih objekata.

Prema njegovim rečima, da bi se na određenim objektima sprovele mere povećanja energetske efikasnosti neophodno je uraditi detaljan energetski pregled objekta. Za ove poslove se angažuju konsultantske kuće koje imaju ovlašćenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja za ove poslove. Nakon pregleda i tehničko-ekonomske anlize, dobijaju se smernice za sprovođenje mera. Cilj je, kako kaže naš sagovornik, da se postigne optimalni, odnosno preporučeni energetski razred, u skladu sa namenom objekta, uz preporučenu potrošnju energije.

- Ako se uzme u obzir stanje svih javnih objekata, praksa je pokazala da su najčešće mere koje se preporučuju: postavljanje dovoljnog sloja termoizolacije na ovojnicu zgrade, ugradnja energetski efikasne stolarije, zamena kotlova sa promenom energenta uz termoregulaciju, te uvođenje štedljive rasvete.

A koliko je potrebno da prođe vremena da bi se investicija u poboljšanje energetske efikasnosti smatrala isplativom?

- Posmatrajući striktno kroz ekonomske parametere, investicija se smatra isplativom ukoliko se ostvari povrat iste do 20 godina. Na ovaj podatak utiče niz faktora: od trenutnog stanja objekta, načina grejanja odnosno energenta na koji se objekat greje pa do ukupne predložene investicije. Ipak, do sada je praksa pokazala da veliki broj objekata ima povrat investicije do čak dve, tri godine, što je izuzetno dobro, dok je prosek 10 godina – kaže Harbinja.

Struka kaže da se u Federaciji BiH izolacioni materijali ne upotrebljavaju u dovoljnoj meri. Naš sagovornik kaže da investitori, pogotovi oni u privatnoj stambenoj gradnji, na početku gradnje ne žele dovoljno uložiti u izolaciju.

- U takvim situacijama od npr. preporučene debljine termoizolacije od 8 ili 10cm (opet u zavisnosti od preporučenog materijala) se stavlja maksimalno 5cm, koji kasnije dovode do povećene potrošnje energije, jer se nedovoljnom količinom termike stvaraju toplotni gubici u eksploataciji objekta, pa je potrebno povećano zagrevanje radi postizanja toplotnog komfora. To za posledicu ima da u narednih 20,30 ili više godina stanar dobija visoke račune za potrošnju energije. A tome se, naravno, niko ne obraduje.

Kao prvi korak da se poboljša situacija u ovoj oblasti Harbinja navodi promenu svesti građana, tačnije o razumevanju potrebe za kontrolisanom potrošnjom energije. Sreća je, kaže, da su cene energenata u BiH mnogo niže u odnosu na okruženje i Evropu, ali ni to nije rešenje.

- Ukoliko nastavimo sa ovakvom nekontrolisanom potrošnjom energije dovešćemo se praktično u energetski deficit, gde individualno nećemo moći snositi troškove za svoje energetske potrebe. Zato je Fond u saradnji sa UNDP-om pokrenuo vrlo zahtevan i opsežan program po pitanju povećanja energetske efikasnosti. Što pre shvatimo svoje stvarne potrebe, korigujemo svoje ponašanje te energetsku efikasnost prihvatimo kao i obavezu i izazov, stvorićemo novo privredno okruženje koje će biti u prilici ponuditi dovoljno posla čitavoj grani građevinarstva.

Za FBiH je sada prioritet javni sektor kada je reč o uvođenju energetske efikasnosti, kako bi se u budžetima uštedeo novac za druge investicije na lokalnom nivou. A što se tiče privatnih stambenih objekata u Fondu kažu da glavna uloga tu pripada lokalnoj zajednici i upravnicima zgrada kolektivnog stanovanja.

Vlada FBiH je nedavno prihvatila zaduženje od 18,9 mil USD za projekte energetske efikasnosti.

Republika Srpska priprema pravilnike o zgradarstvu


U Strategiji za razvoj energetike kako je pisao "Blic", institucije RS su procenile da bi za ozbiljne uštede u zgradama trebalo energetski obnoviti oko 136.960 starih stambenih jedinica. Tako bi se potrebna toplotna energija u zgradi smanjila za oko 60%.

– Za povećanje energetske efikasnosti na prosečnoj zgradi izgrađenoj pre 1987. za postizanje ove uštede potrebno je uložiti oko 100 KM (50 EUR) po metru kvadratnom površine – navodi se u Strategiji, kojom je predviđeno da sve zgrade dobiju energetske sertifikate.

RS je u završnoj fazi donošenja tri pravilnika za zgradarstvo, koje će u potpunosti stvoriti uslove za primenu mera i propisa koje se odnose na energetsku efikasnost.

Gde je BiH u odnosu na EU?


Inače, prosečna potrošnja energije u javnim objektima u Bosni i Hercegovini je tri puta veća od proseka Evropske unije, što ih kategorizuje kao u potpunosti energetski neefikasne objekte, stoji na sajtu UNPD-ja.

Država troši oko 20% svog BDP-a na energiju, što je tri puta više nego u zemljama Evropske unije i SAD-a.

Od 2009. godine UNDP se smatra jednom od vodećih agencija koje promovišu energetsku efikanost u BiH, prije svega djelovanjem u okviru MDG-F programa Očuvanje okoliša i klimatske promjene.

Do danas je implementirano ukupno 38 pilot projekata o ennergetskoj efikasnosti. Više od 700.000 USD godišnje ušteđeno je zahvaljujući smanjenim troškovima potrošnje energije.

Teodora Brnjoš


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.