NavMenu

Zlato poslednja odbrana dinara - NBS kupuje plemeniti metal u polugama

Izvor: Blic Utorak, 02.09.2014. 08:26
Komentari
Podeli
Srbija je povećala količinu zlata u deviznim rezervama sa 14,9 na 17,2 tone u poslednje dve godine.

U regionu je naša država treća sa najvećim rezervama zlata, pokazuje izveštaj Svetskog saveta za zlato za 2014. Na prvom mestu je Grčka koja u rezervama ima 112 tona zlatnih poluga, dok je na drugom Bugarska sa 40 tona. Makedonija je na četvrtom mestu sa 6,8 tona zlatnih rezervi, dok je Hrvatska svoje zlato prodala pre krize.

- Poslednjih godina Narodna banka Srbije nije prodavala zlato iz deviznih rezervi već je uvećavala. Od izbijanja finansijske krize imamo izražen takozvani "safe haven" efekat zlata (sigurno utočište za ulaganje), pa smo kod centralnih banaka imali trend rasta učešća ovog plemenitog metala - kaže za "Blic" David Mališ, direktor Odeljenja za upravljanje deviznim rezervama NBS.

Sagovornik "Blica" napominje da zlato u deviznim rezervama služi kao zaštita od inflacije na duži rok, da obezbeđuje prinos, omogućava smanjenje rizika deviznih rezervi, ali i da je garancija poverenja u centralnu banku naročito u vreme nesigurnosti.

Zlato se u Srbiji čuva u obliku zlatnih poluga, zlata na računima centralne banke u inostranstvu i kovanog zlata. Najveći deo je u zemlji, dok se mali deo čuva u inostranstvu. Centralna banka ga je kupovala isključivo na domaćem tržištu od Rudarsko-topioničarskog basena "Bor".

Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Zoran Grubišić pojašnjava da to što Srbija povećava zlato u deviznim rezervama govori da nije izvestan puni oporavak na finansijskim tržištima u Evropi.

- Najveći deo deviznih rezervi, oko 60%, Srbija drži u hartijama od vrednosti evropskih zemalja poput Nemačke, Francuske, Belgije i Holandije. Sa zlatom postupa mudro i konzervativno, u njemu drži oko 5% deviznih rezervi, a to je ono što se Srbiji i preporučuje. Centralna banka tako smanjuje rizik deviznih rezervi jer nije dobro svu aktivu držati u istom obliku i na jednom mestu. Zlato takođe štiti od inflacije koja u evrozoni može pojesti prinos koji NBS ostvaruje na hartije u evropskim zemljama - kaže Grubišić.

Greška Hrvatske

Grubišić navodi da je Hrvatska pogrešila kada je prodala svoje zlatne rezerve pre krize jer je procenila da se ne isplati držati zlatne poluge. Dodaje da je pre krize unca zlata vredela oko 500 USD, a da je u međuvremenu skakala i do 2.000 USD. Prethodne nedelje jedna unca zlata (31 gram) vredela je oko 1.300 USD.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.