NavMenu

Srbija oborila rekord u izvozu pšenice i suncokreta - Prodaju žitarica u inostranstvu otežavaju nove lučke takse

Izvor: Tanjug Subota, 03.05.2014. 09:47
Komentari
Podeli

(Foto: eKapija)
Srbija je u ovoj ekonomskoj godini oborila rekord u izvozu pšenice i suncokreta, a uspela je i da povrati deo tržišta kukuruza koje je izgubila zbog prošlogodišnjih problema sa toksinima, izjavio je Tanjugu direktor Udruženja "Žita Srbije" Vukosav Saković.

- Možemo biti veoma zadovoljni izvozom pšenice, od žetve do sada izvezeno je skoro 1,3 miliona tona, što je apsolutni rekord svih vremena kada je Srbija u pitanju - ukazao je Saković.

I u izvozu suncokreta oboren je rekord, jer je od berbe pa do sada na strana tržišta plasirano 120.000 tona te industrijske kulture, dodao je Saković.

- Kada je reč o izvozu kukuruza, godinu dana ranije smo imali problem sa toksinima što nas je donekle udaljilo sa svetskog tržišta, na koje se trudimo da se vratimo, što nije jednostavno - primetio je Saković.

On je naglasio da je Srbija ipak uspela da za šest meseci ove ekonomske godine izveze oko 1,1 milion tona kukuruza.

- Takav izvoz najavljuje da bismo mogli da do kraja ekonomske godine, odnosno do nove berbe kukuruza, izvezemo između 1,6 miliona i dva miliona tona - rekao je Saković.

On je dodao da imamo robe za izvoz, ali ostaje pitanje našeg povratka na tržište, jer prodaja ide nešto sporije od očekivanog. Saković je ukazao da kukuruzom svetsko tržište snabdeva desetak velikih multinacionalnih kompanija, ali su naši trgovci uspeli da se probiju i na daleke destinacije, poput Južne Koreje i Vijetnama.

- Treba vratiti poverenje i tih velikih kupaca, a najveće oscilacije kod prodaje našeg kukuruza ipak imamo u severnoj Africi gde su se veliki potrošači u međuvremenu orijentisali na rumunski i ukrajinski kukuruz, koji je i nešto jeftiniji od našeg, pa zato imamo i problema vraćanja na to tržište - rekao je Saković.

Vukosav Saković osvrnuo se na uticaj uvođenja novih lučnih i pristanišnih taksi, koje preti da smanji izvoz žitarica iz Srbije. Osim toga, kako je rekao, "postoji i realna opasnost da strani brodari počnu da nas zaobilaze i pristaju u lukama u drugim zemljama gde nema takvih nameta".

- Pred Novu godinu dobili smo šest novih taksi koje je Vlada Srbije odobrila novoformiranoj Agenciji za upravljanje lukama - rekao je Saković, dodajući da su se privrednici tim povodom u četiri protekla meseca više puta obraćali vladi i nadležnim ministarstvima.

Saković je ukazao da se donekle izašlo u susret njihovim zahtevima pa su neke takse privremeno stornirane, a neke smanjene, ali i dodao da međutim, i dalje predstavljaju ozbiljan problem u plasmanu robe koja se transportuje rečnim putem, pa i žitarica.

Ilustrujući efekte novh nameta, on je za primer naveo taksu za korišćenje obale, gde vlasnik robe koja se izvozi ili uvozi plaća 17 dinara po toni žitarica.

- To ne zvuči kao veliki iznos, ali ako preračunamo na jedno plovilo, onda je to 1.200 EUR po barži. Mi očekujemo da Dunavom otpremimo oko 3,5 miliona tona robe, računajući sve žitarice, i onda ta taksa iznosi oko 400.000 EURa koje ispumpavamo iz privrede i upumpavamo u administrativne tokove - zaključio je Saković.

On je dodao da, iako Agencija za upravljanje lukama tvrdi da te takse postoje u svim rečnim lukama, prema saznanju Udruženja, od 33 utovarna mesta u Mađarskoj samo tri mesta imaju takse.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.