NavMenu

Bolje konobar u gradu nego gazda u selu

Izvor: RTV Utorak, 18.02.2014. 16:53
Komentari
Podeli

Polovina vojvođanskih opština, prema podacima Ministarstva za regionalni razvoj, je nerazvijena ili nedovoljno razvijena. Jaz između bogatih i siromašnih sve je veći iako je ravnomerniji razvoj jedan od prioritetnih ciljeva naše zemlje. Kako da siromašni izađu iz tog kruga i da li im je poljoprivreda jedina i najveća razvojna šansa?

Sela i manji gradovi u Vojvodini se prazne, a u njima je oko 20 hiljada napuštenih kuća. Za nekoliko hiljada evra u Ostojićevu kod Čoke može se kupiti pristojna kuća sa nemalom okućnicom, kaže predsednik Saveta Mesne zajednice u tom selu Josip Češljar.

- Cena kuća se kreće oko dve i po-tri hiljade evra. To su kuće sa kupatilom i sa okućnicom 10-15 ari. Prošle godine skočile su cene zemlje tako da se jutro oranice prodaje po tri hiljade evra. Ranije se prodavalo za 900 do 1.500 EUR - kaže Češljar.

Naš sagovornik na primeru svoje generacije svedoči o razmerama migracija iz sela koje je za 10 godina izgubilo četvrtinu stanovnika.

- Iz moje generacije od 22 đaka u razredu, u selu je ostalo nas četvoro. Čim ne vide ekonomsku računicu zemlju daju u arendu onima kojima se to isplati da rade, a oni uživaju negde. Više im se isplati, da bude konobar u Novom Sadu nego da radi na svom imanju - upozorava Češljar.

Da bi se zaustavilo propadanje sela, potrebna su ulaganja u infrastrukturu, kao i poljoprivredu i otvaranje manjih pogona. Novac za te namene postoji u budžetima i domaćih razvojnih, ali i predpristupnih fondova EU, kao i u kreditima međunarodnih finansijskih institucija i poslovnih banaka.

Direktor pokrajinskog Fonda za razvoj poljoprivrede Jožef Sabo kaže da su raspisani novi konkursi za povoljne kredite za navodnjavanje, podizanje vinograda, pčelarstvo i nabavku poljoprivredne mehanizacije i navodi rezultate te institucije u proteklom periodu.

- U proteklih 10 godina uspeli smo da podelimo preko dve i po hiljade kredita u iznosu do 17 miliona evra. Zahvaljujem se Kraljevini Norveškoj koja je donacijom milion evra pokrenula ovaj fond. Sada taj milion vredi sedam miliona evra - ističe Sabo.

Iako to nije bila namera, najviše novca otišlo je u razvijenije opštine, dok su siromašni lane dobili mrvice, kaže pokrajinski sekretar za poljoprivredu Goran Ješić.

- Srednji Banat je dosta loš, nije bolji ni severni Banat, a u južnom Banatu se nešto događa, ali ne još kako bismo želeli. Ima dosta opština koje su dostavile dosta prijava na konkurse. Sve zavisi od ljudi koji rade u lokalnim samoupravama - objašnjava Ješić.

Selo je ostarilo, pa je teško očekivati od starijih poljoprivrednika da ulaze u rizične poduhvate i uzimaju kredite. Da bi podstakla vraćanje mladih na selo, pokrajinska administracija je ove godine namenila u budžetu 100 miliona dinara za kupovinu 100 napuštenih seoskih kuća u kojima će mladi parovi moći besplatno da žive narednih 10 godina.

Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić kaže da je ruralni razvoj jedan od stubova strategije razvoja poljoprivrede za šta očekuje pomoć EU.

- Treba da znamo da samim pristupanjem Srbije EU komponenta ruralnog razvoja će dobiti na značaju. Upravo to i predviđa Strategija razvoja poljoprivrede. Sve veći akcenat će biti na ruralnoj komponenti, upravo da se zadrži stanovništvo na selu. Ne možemo da dozvolimo da stanovništvo iz sela ode u gradove, uništićemo i gradove, a sela će ostati pusta - ukazuje Glamočić.

U razvijenim zemljama EU sela po infrastrukturi ne zaostaju za gradovima, pa je zaustavljena migracija u gradove. Na taj način sprečava se prekomerno doseljavanje koje rađa mnoge komunalne i druge probleme, ali i obezbeđuje razvoj i život manjih gradova i sela.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.