NavMenu

Investicioni fondovi ponovo "zveče" u Srbiji

Izvor: Dnevnik Nedelja, 05.01.2014. 18:54
Komentari
Podeli

(Foto: I.Vukša)

Investicioni fondovi počeli su krajem prošle godine ponovo da "zveče" u Srbiji: najpre je KKR, jedan od najvećih na svetu, kupio domaću kablovsku mrežu SBB (zuckalo se za čak milijardu dolara), da bi odmah potom pažnju privukla vest da je najpre Đinđićev a potom i Cvetkovićev ministar Božidar Đelić postao izvršni direktor "Lazarda", jednog od krupnijih igrača u svetu finansijskog kapitala.

Đelić je saopštio da će se baviti strateškim investicijama širom sveta ali ne i u Srbiji, "da bi izbegao eventualne zle jezike o njegovim interesima u novom poslu".

Za finansijskog stručnjaka Nenada Gujaničića, međutim, rano je za povlačenje bilo kakvih zaključaka da se nešto bitno menja na tržištu kapitala kod nas.

– Najpre, teško je uopšte povezati pomenuta dva primera. Širom sveta postoji ogroman broj investicionih fondova potpuno različitih vrsta. Negde su to sredstva kolektivnog investiranja bogatih ljudi, pojedinaca ili profesionalaca, raznih grupa i grupica, a postoje i različiti fondovi koji su specijalizovani za ovo ili ono. Teško je stoga uopšte porediti fond u koji je otišao Đelić s onim što je investirao u SBB. Svaki od njih ima svoju poslovnu filozofiju – kaže sagovornik "Dnevnika".

Ipak, ima li KKR neku "informaciju više" ako se ne obazire na eventualni pad prinosa ionako niske profitne stope na uloženi kapital kod nas? Ili je dovoljan pozitivan signal bilo to što je u trenutku akvizicije već postalo izvesno da je pretpristupna faza EU iza Srbije i da će započeti pregovori Beograda i Brisela na dugom putu učlanjenja,

– To je jedna šuma – izričit je Gujaničić – jer svaki investicioni fond ima svoj prospekt kojim se deklariše u odnosu na to koliki nivo rizika želi da prihvati. Tako imate fondove koji investiraju samo u niskorizične hartije od vrednosti, kao što su državne obveznice, depoziti u bankama i tome slično. To su tzv. gotovinski fondovi, koji ne nude neki veliki prinos ali nose minimalan rizik. S druge strane su, međutim, neki visokorizični fondovi, oni koji podrazumevaju ulaganje u akcije brzorastućih kompanija. Dakle, u tom velikom broju fondova svako može da se opredeli gde će da ulaže u skladu s rizikom koji želi i sme da podnese.

Gujaničić podseća da je naša fondovska industrija u izuzetno teškoj situaciji iz prostog razloga što je počela da se razvija tek 2007. godine, kada je tržište akcija bilo na vrhuncu. Tada je veliki broj prvi put osnovanih fondova pokupio akcije na njihovom istorijskom maksimumu. Nažalost, ubrzo je došla SEKA, usledio je nagli pad, i oni su samim tim izgubili veliki deo imovine, što je bila prilična antipropaganda za kupovinu investicionih jedinica. Mnogi ulagači su onda, zabrinuti za svoj kapital, počeli da povlače uloge i prodaju investicione jedinice, čime su dodatnmo smanjili kapital kojim su fondovi raspolagali. Trenutno postoji veoma mali broj domaćih fondova i njihova imovina je i bukvalno - sitna.

Nenad GujaničićNenad Gujaničić

– Recimo, fondovi "Delte" se i dalje zovu tako – dodaje ovaj broker – ali njima više ne upravlja "Delta investment" već slovenačko društvo upravljanja "Ilirika". Ovde posle svih lomova na tržištu akcija dominiraju gotovinski fondovi, gde se sredstva koja se prikupe uglavnom ne plasiraju u akcije već u obveznice, depozite banaka i druge sigurnije finansijske instrumente. Ta vrsta fondova ne donosi neki veliki prinos, ali nosi izuzetno mali rizik.

Gujaničić primećuje, takođe, da su naši fondovi, svesni ograničenja domaćeg, aktivni i na globalnom tržištu, naravno u skladu s postojećim zakonodavstvom o iznošenju kapitala. No, kako je njihova imovina izuzetno mala čak i u domaćim uslovima (da se ne priča o globalnim prilikama), oni su generalno uzevši zanemarljivi u svetskim tokovima.

Sagovornik "Dnevnika" kaže i da je, bez obzira na nivo transparentnosti u pogledu vlasništva nad fondovima koji posluju kod nas, odnosno na Šarićeve i pipke inih hobotnica, mogućnost da se sumnjivim novcem kupuju firme kod nas postala zanemarljiva.

– Širom sveta imate te of-šor fondove koji su registrovani na destinacijama na kojima jednostavno nemate pristup i ne znate ko su njihovi vlasnici. To je pitanje svake zemlje ponaosob da li želi da prihvati tu vrstu kapitala ili ne. Međutim, mislim da su ta vremena što se tiče nas daleko iza, iz jednostavnog razloga što je bum priliva špekulativnog, "vrućeg" kapitala, daleko iza nas. U ovom momentu je o tome bespredmetno govoriti. Teško da će do toga doći.

Gujaničić ipak veruje da još nije došlo pravo vreme za privlačenje i okretanje "viška" para kod nas.

– Generalno, ekonomska situacija kod nas je prilično teška i zahteva radikalne ekonomske reforme, i ukoliko se one u najbližem vremenskom roku ne sprovedu bićemo prinuđeni na neko momentalno restrukturiranje javnih finansija. Ova godina je poslednja šansa da se nešto napravi na tom planu, inače možemo da doživimo scenario drugih zemalja gde su faktički tržišni uslovi praktično naterali državne zvaničnike na sprovođenje nepopularnih ali itekako nužnih mera.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Dnevnik")

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.