NavMenu

Ko su najuspešnije banke i osiguravajuće kuće u Srbiji u 2012?

Izvor: eKapija Ponedeljak, 17.06.2013. 16:06
Komentari
Podeli

Banka Intesa je u Srbiji prva na listi najvećih banka po aktivi, koju redovno objavljuje specijalizovana publikacija časopisa "Biznis i Finansije" - "Finansije top". Na ovoj listi slede Komercijalna, UniCredit, Societe Generale i Raiffeisen banka.

Na listi pet naprofitabilnijih banaka na prvom mestu je takođe banka Intesa (dobit od 9,49 milijardi dinara), zatim Raiffeisen banka (5,78 milijardi dinara), UniCredit banka (4,40 milijardi dinara), Komercijalna banka (4,12 milijardi dinata) i AIK banka (3,64 milijarde dinara).

Najnovija publikacija "Finansije top", koja je danas predstavljena u Beogradu, predstavlja pregled poslovanja i bilansa banaka, osiguravajućih društava i brokerskih i revizorskih kuća u 2012. godini i prvom tromesečju 2013. godine. Uz to, u publikaciji su izneti rezultati analize dosadašnjeg rada dobrovoljnih penzijskih fondova, investicionih fondova u Srbiji i berzi u regionu.

Rang-liste banaka i osiguravajućih društava napravljene su prema podacima iz bilansa stanja i uspeha na dan 31.12.2012. godine Agencije za privredne registre, dok je ranglista brokerskih kuća napravljena prema prometu u 2012. godini, na osnovu podataka Beogradske berze.

Na listi prvih pet osiguravajućih kuća po aktivi nema promena u odnosu na prošlu godinu: na prvom mestu je "Dunav Osiguranje", a zatim slede "Delta Generali", "DDOR Novi Sad", "Wiener Stadtische osiguranje" i "Grawe osiguranje".

Među osiguravajućim kućama po dobiti je na prvom mestu "Delta Generali osiguranje" (786,54 miliona dinara), zatim "Grawe osiguranje" (355,90 miliona dinara), DDOR (263,71 miliona dinara), "Wiener Stadtishe" (215,61 milion dinara) i "Dunav-Re" (213,46 miliona dinara).

Dok će prema očekivanjima analitičara nivo nenaplativih kredita u evrozoni dostići svoj vrhunac krajem 2013, godine, posle čega će opadati, u Jugoistočnoj Evropi i kod nas nivo loših plasmana nastaviće da raste. U anketi B&F bankari kažu da potraga za formulom rešavanje rizičnih plasmana još traje.

Dosadašnje tehnike rešavanja problema pokazale su se nedovoljnim, a "čekanje boljih vremena" moglo bi se pokazati kao vrlo skupa odluka, kao što je to već bio slučaj sa finansijskom krizom u Aziji 90-ih godina, kada su pojedine zemlje na kraju prodale portfolije loših kredita sa značajnim diskontima i gubicima tvrde analitičari.

Da li će Srbija ući u dužničku krizu?

- Ovo pitanje smo postavili prošle godine, a slobodno možemo da ga postavimo i ove godine. U međuvremenu su znatno opale kamate po kojima se zadužujemo, ali bi i to uskoro moglo da se promeni upozorava ekonomista dr Đorđe Đukić.

U poslednje vreme investitori su postali sumnjičaviji prema zemljama u razvoju, a naš debakl sa planiranjem deficita budžeta već je imao odjeka kod investitora. Neki su se povukli što je izazvalo pad vrednosti dinara a kako će svetsko tržište oceniti kredibilnost novih mera štednje tek treba da vidimo.

- Svaka nedisciplina u održavanju nivoa javnog duga mogla bi nas sagoreti. Toga se najviše pribojavam - kaže dr Đukić.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.