Strateški plan za više od pet hiljada hektara novih šuma u Beogradu
– Trenutna pošumljenost glavnog grada iznosi 15,7%, a namera je da ona bude 27,6 procenata, odnosno za desetak odsto više. Sekretarijat za zaštitu životne sredine je pre dve godine, u saradnji sa Šumarskim fakultetom, započeo istraživanje površina i izradio planove pošumljavanja za gradske opštine Zemun, Lazarevac i Surčin. U toku su pripreme za radove na njihovom pošumljavanju. Prošle godine završena su istraživanja i za gradske opštine Obrenovac i Čukarica, a tokom ove će biti i za Vračar, Zvezdaru i Mladenovac. Za narednu godinu predviđena je izrada planova pošumljavanja Voždovca, Savskog venca i Sopota. Projekat podrazumeva istraživanje lokacija i pogodnih površina za pošumljavanje koje nisu u sistemu korišćenja i održavanja "Srbijašuma" ili "Zelenila – Beograd". Pored određivanja mesta obnavljanja ili podizanja novih šuma, planirano je i određivanje obima, vrste, veličine i starosti zasada, način samog pošumljavanja, kao i mere nege, korišćenja i unapređivanja – rekla je za Beoinfo Nataša Đokić, načelnica u ovom sekretarijatu.
Ako se uzme u obzir sva složenost problema i odnosa u vezi sa rezervisanjem površina za podizanje novih šuma, kao i poteškoće u održanju zasada, onda je opravdanost pokretanja ovog projekta veća. Realizacijom plana utiče se na smanjenje negativnih efekata nepostojanja šume na pojedinim lokalitetima i ugroženosti životne sredine u celini, poput erozije, emisije zagađujućih materija i energije, klimatskih ekstrema i promena. Pozitivni efekti uvećali bi se i u odnosu na socijalni aspekt: rekreaciju, obrazovanje i kulturu, estetiku predela i slično, navela je Đokićeva.