NavMenu

Strateški plan za više od pet hiljada hektara novih šuma u Beogradu

Izvor: eKapija Utorak, 07.05.2013. 08:51
Komentari
Podeli

Skupština grada Beograda usvojila je pre dve godine Strategiju pošumljavanja područja Beograda, a jedna od implementacionih aktivnosti koja prethodi neposrednom pošumljavanju, jeste istraživanje površina i izrada planova pošumljavanja za sve gradske opštine na području Beograda. Cilj ovih aktivnosti jeste obezbeđivanje planske podrške ostvarivanju strateškog cilja razvoja šumovitosti, uvećanja površina pod šumom na području Beograda za 5.760 hektara, piše Beoinfo.

– Trenutna pošumljenost glavnog grada iznosi 15,7%, a namera je da ona bude 27,6 procenata, odnosno za desetak odsto više. Sekretarijat za zaštitu životne sredine je pre dve godine, u saradnji sa Šumarskim fakultetom, započeo istraživanje površina i izradio planove pošumljavanja za gradske opštine Zemun, Lazarevac i Surčin. U toku su pripreme za radove na njihovom pošumljavanju. Prošle godine završena su istraživanja i za gradske opštine Obrenovac i Čukarica, a tokom ove će biti i za Vračar, Zvezdaru i Mladenovac. Za narednu godinu predviđena je izrada planova pošumljavanja Voždovca, Savskog venca i Sopota. Projekat podrazumeva istraživanje lokacija i pogodnih površina za pošumljavanje koje nisu u sistemu korišćenja i održavanja "Srbijašuma" ili "Zelenila – Beograd". Pored određivanja mesta obnavljanja ili podizanja novih šuma, planirano je i određivanje obima, vrste, veličine i starosti zasada, način samog pošumljavanja, kao i mere nege, korišćenja i unapređivanja – rekla je za Beoinfo Nataša Đokić, načelnica u ovom sekretarijatu.

Ako se uzme u obzir sva složenost problema i odnosa u vezi sa rezervisanjem površina za podizanje novih šuma, kao i poteškoće u održanju zasada, onda je opravdanost pokretanja ovog projekta veća. Realizacijom plana utiče se na smanjenje negativnih efekata nepostojanja šume na pojedinim lokalitetima i ugroženosti životne sredine u celini, poput erozije, emisije zagađujućih materija i energije, klimatskih ekstrema i promena. Pozitivni efekti uvećali bi se i u odnosu na socijalni aspekt: rekreaciju, obrazovanje i kulturu, estetiku predela i slično, navela je Đokićeva.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.