NavMenu

Kad zamirišu jorgovani u dolini kraljeva

Izvor: eKapija Nedelja, 13.05.2012. 10:08
Komentari
Podeli

Ibar (Foto: ekapija.com)Ibar

Nekako s proleća kada je dolina Ibra sanjala Provansu kralj Uroš I (1243-1246) poželeo je da svoju buduću nevestu dočeka kako dama iz znamenite loze Anžuj i zaslužuje. Zapovedio je da se da se u celoj dolini Ibra, od Raške do Kraljeva, posade jorgovani.

Srpski narod i danas čuva uspomenu na kraljicu Jelenu Anžujsku. Pamte je kao vrlo plemenitu osobu prema narodu, obrazovanu i mudru. Majka dvojice srpskih kraljeva Dragutina i Milutina, opčinjena lepotom ovog kraja, sagradila je manastir Gradac gde počiva kao monahinja.

U dolini reke Ibra i Raške, od Kraljeva pa na jug do ispod Novog Pazara, rođena je srpska srednjovekovna država. Neki je, zato, zovu Dolinom kraljeva.

I ovog maja Dolina kraljeva je kako zbog legende o jorgovanima, tako i zbog najvrednijih srpskih srednjovekovnih manastira i kulturno-istorijskih spomenika privukla veliki broj turista.

Početak putovanja kroz Dolinu kraljeva je Kraljevo, jedan od znamenitih gradova središnje Srbije, koji je današnje ime dobio 1882. godine, kada je obnovljena Srbija proglašena za kraljevinu, a kralj Milan Obrenović u obližnjem manastiru Žiča krunisan za prvog srpskog novovekovnog kralja.

Manastir Žiča predstavlja "majku svih crkava". Karakteristične crvene fasade, hram je u kome se za prvog srpskog kralja krunisao njen ktitor Stefan Prvovenčani. U njoj će se, kaže legenda, krunisati još šest kraljeva i za svakog će biti otvorena a zatim i zazidana po jedna vrata, te otud potiče poetični naziv "sedmovratna Žiča".

Maglič (Foto: Marija Kambić)Maglič

Daljim putem uz ćudljivi Ibar stiže se ispred planine Stolovi. Na vrh brda, među oblacima, ustoličena je tvrđava Maglič. To utvrđanje je danas teško "osvojiti", jer se do tvrđave dolazi preko nesigurnog visećeg mosta na Ibru, a zatim uzanim putem, bolje rečeno, kozjom stazom.

Viseći most (Foto: Marija Kambiać)Viseći most

Za jedno od najočuvanijih srednjovekovnih utvrđenja vezane su mnoge legende, ali se pouzdano ne zna ni kada je građeno, ni za kakve namene, niti ko je bio njegov prvi gospodar. U narodu od davnina postoji priča da je ovaj grad podigla Jerina, žena despota Đurđa Brankovića, omražena u narodu i nazvana prokletom. Zato se zdanje i danas naziva Jerinin grad, ali to bi, takođe, moralo biti u prvoj polovini 15. veka, što stručnjaci odbacuju. Ova tvrđava je, dakle, i danas čuvar mnogih tajni.

Studenica (Foto: Marija Kambiać)Studenica

U srce srpske zemlje Raške 11 kilometara severizapadno od Ibra u dolini rečice Studenice uzdiže se se istoimeni manastir, sagrađen u poslednjoj četvrtini 12. veka.

Zadužbina Stefana Nemanje je najznačajniji i najveličanstveniji manastirski kompleks srednjovekovne Srbije. Okružen je mirisnim borovim šumama, između planina Radočela (1643m) i Čemerna (1348m), od nastanka do danas, predstavlja "carsku lavru" i najveći duhovni i kulturni centar srpskog naroda.

(Foto: Marija Kambiać)

Studenicu je Stefan Nemanja gradio od 1183. do 1196. Prvo je sazidan zid, gotovo kružni, ojačan kulama od kojih je ulazna bila višespratna. U sredinu je postavio crkvu posvećenu Bogorodici, a uz zidove trpezariju, kuhinju, konake i radionice, dok je kamenim cevima sproveo vodu do porte.

Bogorodičina crkva, nevelikih dimenzija, objedinila je osobenosti vizantijskog podneblja i ovog u kojem je nastala: jednobrodna bazilika sa kubetom, spolja zidana od blokova belog radočelskog mermera, a unutra obložena bigarnim kvadrima.

Prvi deo radova završen je do 1196. kada je Nemanja ustupio presto sinu Stefanu i otišao u Hilandar, ostavivši mu u amanet da završi ono što je on započeo.

Posle novog kralja manastir su dograđivali i ulepšavali i veliki knez Vukan i kraljevi Radoslav i Milutin. Kralj Radoslav je izgradio trospratnu pripratu s paraklisima ispred Bogorodičinog hrama i freskama ilustrovao prenos Nemanjinih moštiju.

Pored Bogorodičine crkve nalaze se tri male crkve, paraklisi, posvećene sv. Nikoli, sv. Jovanu i Bogorodičinim roditeljima Ani i Joakimu, koja je poznata kao Kraljeva crkva po graditelju kralju Milutinu.

Manastir Gradac (Foto: Marija Kambiać)Manastir Gradac

Udaljavajući se od Kraljeva i Beograda dvanaest kilometara od Brvenika i Ibarskog puta nalilazi se na manastir Gradac, zadužbinu kraljice Jelene Anžujske.

U hramu je mermerni sarkofag u kome je sahranjena Sveta kraljica Jelena. Njene mošti su monasi sakrili prilikom napada Turaka na svetinju manastira Gradac i danas se ne zna mesto gde one počivaju. U manastiru Gradac se nalaze deo moštiju Kralja Dragutina, prenete iz manastira Dečani.

Ovo putovanje solinom Ibra svedoči o veličini i slavi srednjovekovne srpske države, kao i vladarima kraljevske porodice Nemanjića koji su za sobom ostavili zadužbine, crkve i manastire, da iskupe svoje duše i pokažu svoju veličinu.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.