(AG Magazin)Arhitekte širom sveta inspiraciju pronalaze u životinjskom carstvu - život u morskom krastavcu
Znane i neznane arhitekte širom sveta poslednjih godina
inspiraciju sve češće pronalaze u životinjskom carstvu
ŽIVOT U MORSKOM KRASTAVCU
U italijanskom gradiću Venafro gigantska gusenica. Za četrdesetospratnicu u Londonu inspiracija u morskim dubinama. U Lionu Kalatrava podario veliki leptir raširenih krila. Postavljaju stakla do kojih ni alpinisti ne doseži
DA LI zbog sve izraženije težnje da se čovek ponovo vrati prirodi ili zato što žele da iza sebe ostave jedinstveno delo, tek poznati svetski arhikti u poslednje vreme sve češće traže inspiraciju u životinjskom carstvu. Uvereni da arhitektura treba da predstavlja savršens poj umetnosti, prirode i razvijene tehnologije, oni tragaju za sve izazovnijim oblicima i opredeljuju se za zoomorfizam u arhitekturi gradeći ultramoderne objekte koji oblikom neodoljivo podsećaju na različite primerke životinjskog carstva.
Kongresni centar u Glazgovu
Međutim, bez razvijene tehnologije te njihove ideje nikada ne bi mogle da se ostvare. Tako je, zahvaljujući novoj vrsti stakla, koje se nikada ne prlja, sada moguće postaviti prozore i tamo gde do njih ne mogu doći ni najveštiji perači prozora alpinisti. Bez novih ultralakih i izuzetno otpornih građevinskih materijala, poput kevlara ili prozirnog eriltetrafluoretilena, u Kornvolu verovatno ne bi ni počela izgradnja najveće botaničke bašte na svetu „Eden“, smeštene u niz veličanstvenih prozirnih kupola koje izgledaju kao gigantski baloni
od sapunice.
Ali, dok su u ovom botaničkom raju najnovija tehnološka dostignuća upotrebljena za kreiranje posebnog prostora u koji je čovek ,"uselio" prirodu, priroda je autorima drugih, podjednako spektakularnih građevina, poslužola kao veoma bogat izvor inspiracije. Arhitekti poznatog belgijskog projektnog biroa „Samyn&Partners“ projektovali su sedište fabrike hemijskih prdizvoda u italijanskom gradiću Venafro. Mada autori tvrde da u startu nisu imali nameru da njaihova zgrada toliko liči na gusenicu i da su samo tragali za rešenjem koje bi im omogućilo da ceo prostor bude prilagođen različitim potrebama razvojnog odeljenja, ove fabrike, njihova građevina je apsolutna kopija ovog insekta.
Nasuprot njima, projektant cilindričnog četrdesetospratnog oblakodera podignutog u centru Londona priznaje da neverovatan izgled ove građevine nije plod njegove estetske ekscentričnosti i da je inspiraciju za taj projekat našao u morskim dubinama, u ne baš privlačnoj formi običnog morskog krastavca.
„Morski krastavac“ u Londonu
Zoomorfizmu je pribegao i arhitekt svetskog glasa Santjago Kalatrava koji je aerodromskom terminalu u francuskog gradu Lionu podario oblik leptira raširanih krila i tako nedvosmisleno istakao vezu zgrade sa letenjem.
Zgrada aerodromskog terminala u Lionu
Mada se međusobnoveoma razlikuju, bar onoliko koliko se u prirodi razlikuju gusenica, morski krastavac i leptir, ove zgrade ipak imaju nešto zajedničko: zahvaljujući oblim, prirodnim linijama one se mnogo bolje uklapaju u okolni pejzaž od tradicionalnih građevina koje je čovek do sada podizao.