NavMenu

Za Grčku i Tursku rasprodati svi aranžmani do kraja avgusta

Izvor: N1 Subota, 06.08.2022. 13:25
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: BlueOrange Studio/shutterstock.com)Ilustracija
Grčka i Turska su ovog leta najpopularnije destinacije za građane Srbije, pa je već nedeljama gotovo nemoguće pronaći smeštaj ili mesto u avionu, a sve do pred kraj avgusta popunjeni su skoro svi kapaciteti u poznatim letovalištima u tim zemljama, rekao je u razgovoru za portal N1 direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA) Aleksandar Seničić.

On je naveo da procene na osnovu dosadašnjih pokazatelja i bukinga koje imaju agencije govore da će ovog leta u Grčkoj boraviti između 800.000 i 900.000 turista iz Srbije, a u toj projekciji su i individualni putnici, kojih se očekuje da bude između 150.000 i 200.000.

- Kad govorimo o masovnom turizmu, najviše građana Srbije boravi na severu Grčke, pre svega na Halkidikiju i u regiji Pijerija, u kojoj se nalaze Paralija, Leptokarija, Nei Pori. Prema nekim procenama, srpski turisti čine između 30 i 45% od ukupnog broja turista u te dve regije. Građani Srbije u najvećem broju odsedaju u privatnom smeštaju, dok onih koji letuju u hotelima ima mnogo manje i oni čine svega desetak odsto u odnosu na ukupan broj gostiju iz Srbije - objašnjava Seničić.

Prema njegovim rečima, znatan broj putnika iz Srbije vuče i regija Jonskog mora, počev od Sivote na severu te regije, preko Lefkade, Parge i Kefalonije, pa do Krfa.

Veoma tražena je i Turska, iako je Srbija, kako kaže, malo tržište kad je reč o toj zemlji jer su njihovi turistički kapaciteti ogromni.

- Procenjujemo da će tokom ove sezone na turskoj obali organizovano letovati oko 80.000 turista iz Srbije, pa ako tome dodamo i oko 20.000 individualnih putnika, dolazimo do cifre od najmanje 100.000 srpskih turista u turskim letovalištima - ističe Seničić.

Turista iz Srbije u većem broju ima i u centralnom delu, prvenstveno u Bodrumu i Marmarisu, kao i južnije u Antaliji, Alanji, Kemeru, Beleku, ali i na desetinama manjih mesta koja se otvaraju kao destinacije.

- Cene u turskim hotelima su više za oko 10% u odnosu na prošlu letnju sezonu, ali su zato podigli godine starosti za besplatan boravak dece sa 12 na 13-14, a negde čak i na 16 godina. Turska je porodična destinacija u najvećem broju slučajeva i daje tu mogućnost šarenolikog izbora hotela, od dve do pet zvezdica, različitih cenovnih struktura. Tako može da se nađe hotel sa pet zvezdica za 700-800 EUR za deset dana, ali ima i onih u kojima se cena kreće i do nekoliko hiljada evra - kaže sagovornik N1.


Pad broja srpskih turista na crnogorskom primorju

Za razliku od Grčke i Turske, Crna Gora ove sezone beleži manji broj gostiju iz Srbije u odnosu na prošlo leto. Seničić smatra da se Crnogorci nisu obratili našem tržištu na pravi način, već su, kako kaže, više išli na tržišta Rusije, Ukrajine i zapadne Evrope.

- Prošlog leta smo imali veliki porast broja naših turista na crnogorskom primorju zbog toga što ta zemlja nije imala kovid uslove, a ovog leta su ta ograničenja ukinule skoro sve destinacije. Kada su ljudi dobili mogućnost izbora, veći deo turista iz Srbije odlučio je da otputuje na neke druge destinacije. U Crnoj Gori očekujemo oko 80.000 do 90.000 gostiju iz Srbije preko agencija, a ukupan broj naših turista mogao bi da bude oko 250.000 kad uračunamo i one koji tamo imaju kuće ili posećuju rodbinu i prijatelje - napominje Seničić.

Prema njegovim rečima, peta ili šesta destinacija po broju srpskih turista je Egipat, u kojem letnja sezona traje od aprila do oktobra, pa čak i do novembra.

- Verovatno bi naših turista bilo i više da nije u pitanju samo čarter destinacija jer smo limitirani brojem letova i sedišta u avionima. Na osnovu popunjenosti letova i broju sedišta procenjujemo da bi ove sezone u Egiptu trebalo da bude i do 55.000 putnika iz Srbije - navodi Seničić, dodajući da je ove godine nešto veće interesovanje i za Tunis, gde bi broj turista iz Srbije trebalo da dostigne desetak hiljada.

Govoreći o hrvatskom primorju, Seničić napominje da je u pitanju destinacija koja je za građane Srbije konstantno na niskom nivou u organizovanom turističkom prometu.

- U Hrvatskoj bi ovog leta broj turista iz Srbije trebalo da bude između 35.000 i 40.000, ali ne postoji dobar podatak ni iz Hrvatske, jer se beleže samo podaci o prelasku granice. Kako je reč o veoma značajnoj tranzitnoj državi ne može se sa sigurnošću odrediti šta su zaista turistička putovanja, a šta tranzit. Zato je veoma teško locirati individualne turiste u Hrvatskoj - objašnjava Seničić.


Bugarska i dalje pri vrhu liste najpopularnijih destinacija

U Bugarskoj već tradicionalno letuje oko 100.000 srpskih turista, pretežno iz istočne i južne Srbije, ali se poslednjih godina aranžmani za bugarska letovališta solidno prodaju i u Beogradu i u Vojvodini, navodi Seničić.

Pad u broju dolazaka srpskih turista beleži i Albanija, u kojoj je zbog ukidanja kovid uslova prošlog leta boravilo oko 100.000 naših građana.

- Ove sezone, međutim, u Albaniji letuje oko 40% manje turista iz Srbije, procene govore da će ih ukupno biti između 50.000 i 55.000. Kad su ostale države ukinule kovid ograničenja, Albanija je postala druga ili treća alternativa tim destinacijama - ističe Seničić.

Neke od tih destinacija su Španija i Italija, koje su prošlog leta bile zatvorene za turiste iz Srbije.

Od ostalih destinacija sagovornik portala N1 izdvaja još Kipar, na kojem je, podseća, nekada letovalo i do 40.000 građana Srbije, ali je sad taj broj sveden između 5.000 i 7.000.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.