NavMenu

Erste Group - Snažni operativni rezultati i porast potražnje za kreditima u prvoj polovini godine

Izvor: Promo Ponedeljak, 01.08.2022. 14:10
Komentari
Podeli
(Foto: YouTube/screenshot)
- Porast ukupnih kredita za +6,3% od početka godine na 191,5 milijardi EUR
- Niski troškovi rizika na svim tržištima, koeficijent NPL (problematični krediti) na nivou od 2,2%
- Snažni neto prihodi od kamata su odraz rasta kreditiranja i izmenjene kamatne stope
- Erste ima za cilj da finansira do 15.000 pristupačnih stambenih jedinica u CIE

Erste Group Bank AG je prijavila snažan operativni rezultat od 1,86 milijardi EUR u prvoj polovini 2022. godine (porast od 10,3% u odnosu na isti period prethodne godine).

Neto prihod od kamata je porastao za 15,9% na 2,84 mlrd EUR usled daljeg solidnog rasta kreditne aktivnosti, posebno u segmentu privrede i hipotekarnih kredita, kao i daljih povećanja kamatnih stopa u Češkoj, Mađarskoj i Rumuniji.

Neto prihod od naknada i provizija povećao se za 10,5% u odnosu na isti period prethodne godine na 1,21 mlrd EUR.

Bankarska grupa je ostvarila neto dobit od 1,14 mlrd EUR u prvih šest meseci 2022. godine (prva polovina 2021. godine: 918 mil EUR).

Strategija Erste Grupe je fokusirana na finansijsko zdravlje svojih klijenata. Prvi deo ovog pristupa uključuje široku inicijativu za obezbeđenje pristupačnog stanovanja u regionu. Do 2030. Grupa planira da finansira do ukupno 15.000 stanova u subvencionisanom pristupačnom segmentu u CIE.

- Geopolitička situacija i visoka inflacija nepovoljno utiču na prognozu u Evropi. Ipak, ekonomije u istočnom delu EU do sada su pokazale otpornost – uz solidne javne finansije, kontinuiranu spremnost privrede da investira, kao i dalji razvoj tržišta rada i poverenje potrošača koje nastavlja da bude pozitivno - rekao je Vili Černko, generalni direktor Erste Grupe Bank AG i dodao:

- Naš zadatak kao banke biće da podržimo ljude u našem regionu čak i u teškim situacijama i da se posvetimo njihovom finansijskom zdravlju. Naš stabilni poslovni model i snažna kapitalizacija dokazuju da smo u stanju da to uradimo. Kao prvi korak, poslaćemo jasan signal u tom pogledu tako što ćemo realizovati široku stambenu inicijativu putem koje nameravamo da finansiramo do ukupno 15.000 pristupačnih stanova za iznajmljivanje na našim tržištima u CIE tokom narednih godina.


Strateški fokus na finansijskom zdravlju

Visoke stope inflacije i rast cena nekretnina sve više predstavljaju izazov za stanovnike Evrope. Ne samo u ovom kontekstu, Erste Grupa će sprovoditi strateške inicijative u narednim godinama kako bi dodatno osigurala i promovisala finansijsko zdravlje ljudi na svojim ključnim tržištima.

Pošto pristupačno stanovanje postaje ozbiljan izazov za sve više ljudi u regionu, Erste Grupa postavlja stanovanje na sam vrh prioriteta u okviru svoje strategije finansijskog zdravlja. Bankarska grupacija već sada obezbeđuje oko milijardu evra godišnje za finansiranje izgradnje više od 6.000 subvencionisanih pristupačnih stambenih jedinica u Austriji. Erste Grupa će iskoristiti ovo iskustvo na drugim tržištima, kako bi i tamo obezbedila pristupačno stanovanje.

Do 2030. godine, članice Erste Grupe u CIE, u bliskoj saradnji s javnim sektorom, imaju za cilj da izgrade do 15.000 pristupačnih stanova i da ih ponude za iznajmljivanje. U tom cilju, posebna podružnica, CS Affordable Housing, već je osnovana u Češkoj radi izgradnje pristupačnih stanova za iznajmljivanje. U Slovačkoj će još ove godine biti na raspolaganju oko 200 stanova, pri čemu će slovačka država takođe učestvovati u investiciji. Slični koncepti se razvijaju u Mađarskoj, Rumuniji i Hrvatskoj.

U periodičnom izveštaju rukovodstva, finansijski rezultati za period januar-jun 2022. godine porede se s rezultatima za period januar-jun 2021. godine, a pozicije bilansa stanja na dan 30. juna 2022. godine sa pozicijama na dan 31. decembar 2021. godine.


Povećanje neto prihoda od kamata i prihoda od naknada kompenzuje gubitke po osnovu neto rezultata trgovanja

Neto prihod od kamata porastao je na 2.837,0 mil EUR (+15,9%; 2.448,7 mil EUR) podstaknut povećanjem stopa van evrozone – uglavnom u Češkoj Republici, Mađarskoj i Rumuniji - kao i značajnim rastom kredita na svim tržištima. Neto prihod od naknada i provizija porastao je na 1.214,9 mil EUR (+10,5%; 1.099,0 miliona EUR).

Povećanja su zabeležena u skoro svim kategorijama prihoda od naknada i provizija i na svim ključnim tržištima, sa značajnim rastom posebno u platnim uslugama i upravljanju imovinom. Neto rezultat trgovanja je opao na -532,5 mil EUR (43,1 mil EUR); dobici/gubici od finansijskih instrumenata po fer vrednosti kroz bilans uspeha porasli su na 516,8 mil EUR (83,6 mil EUR). Kretanje ove dve stavke uglavnom se pripisuje efektima valuacije.

Operativni prihodi su porasli na 4.146,7 mil EUR (+9,4%; 3.790,7 mil EUR).


Snažan operativni rezultat i poboljšani odnos troškova i prihoda

Opšti administrativni rashodi porasli su na 2.285,4 mil EUR (+8,7%; 2.103,0 mil EUR). Rashodi za zaposlene zabeležili su porast na 1.294,7 mil EUR (+3,7%; 1.248,9 mil EUR).

Izrazito povećanje ostalih administrativnih rashoda na 717,7 mil EUR (+23,5%; 581,3 mil EUR) uglavnom je posledica značajnog povećanja uplata u programe osiguranja depozita na 156,7 mil EUR (109,2 mil EUR) – većina redovnih uplata koje se očekuju za 2022. već je proknjižena unapred – kao i većih IT troškova u Austriji.

Depresijacija i amortizacija iznosile su 273,0 mil EUR (+0,1%; 272,8 mil EUR). Operativni rezultat je značajno porastao na 1.861,3 mil EUR (+10,3%; 1.687,7 mil EUR). Odnos troškova i prihoda se poboljšao i iznosi 55,1% (55,5%).


Koeficijent NPL (problematični krediti) od 2,2% na najnižem nivou od inicijalne javne ponude

Zbog neto ukidanja rezervisanja, neto rashodi indirektnih otpisa finansijskih instrumenata ("troškovi rizika") iznosili su 26,0 mil EUR ili -3 bazna poena prosečnih bruto kredita klijentima (-82,9 mil EUR ili 10 baznih poena). Neto izdvajanja za rezervisanja po kreditima, kao i obavezama i garancijama, knjižena su u Rumuniji, Slovačkoj i Srbiji.

Pozitivan doprinos dali su prihodi od naplate već otpisanih kredita u svim segmentima, kao i ukidanja rezervisanja, pre svega u Hrvatskoj, Češkoj Republici, Mađarskoj i Austriji.

NPL racio (problematični krediti) zasnovan na bruto kreditima klijentima poboljšao se na 2,2% (2,5%), što je najniži nivo zabeležen od inicijalne javne ponude Racio pokrivenosti NPL (bez kolaterala) porastao je na 91,8% (91,4%).


Neto rezultat porastao na 1,14 mlrd EUR u prvoj polovini godine

Ostali operativni rezultat iznosio je -199,2 mil EUR (-172,4 mil EUR). Rashodi za godišnje uplate u fondove za restrukturiranje banaka za celu 2022. godinu uključeni u ovu stavku porasli su – najviše u Austriji i Češkoj Republici – na 139,0 mil EUR (108,2 mil EUR).

Nameti na bankarsko poslovanje – koji se trenutno plaćaju na dva ključna tržišta – porasli su na 110,9 mil EUR (52,2 mil EUR). Od toga, u Mađarskoj je naplaćeno 94,6 mil EUR, uključujući redovni porez na bankarsko poslovanje za celu finansijsku godinu u iznosu od 17,7 mil EUR (14,9 mil EUR), porez na transakcije za prvu polovinu 2022. godine u iznosu od 27,0 mil EUR (23,3 mil EUR) i novi porez na ekstra dobit od 49,9 mil EUR za celu 2022. na osnovu neto prihoda iz prethodne godine.

U Austriji je porez na bankarsko poslovanje iznosio 16,3 mil EUR (13,9 mil EUR). Pozitivan doprinos je dalo ukidanje rezervisanja za potencijalne pravne rizike koji se odnose na rumunsko zakonodavstvo o zaštiti potrošača u iznosu od 41,8 mil EUR, što je takođe uticalo na ostale operativne prihode.

Porezi na dobit povećali su se na 315,2 mil EUR (287,3 mil EUR). Deo dobiti koji pripada manjinskim udelima smanjen je na 207,0 mil EUR (229,8 mil EUR) zbog nižih doprinosa dobiti štedionica. Neto rezultat koji pripada vlasnicima matičnog preduzeća porastao je na 1.137,0 mil EUR (918,0 mil EUR) na osnovu snažnog operativnog rezultata i neto ukidanja rezervisanja.


Solidan rast iznosa odobrenih kredita, koeficijent CET1 iznosi 14,2%

Ukupni kapital koji ne uključuje instrumente AT1 porastao je na 21,7 mlrd EUR (21,3 mlrd EUR). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja u skladu sa Uredbom o kapitalnim zahtevima (CRR), osnovni akcijski kapital (CET1, konačni) povećao se na 19,6 mlrd EUR (18,8 mlrd EUR), a ukupna sopstvena sredstva (konačna) na 25,6 mlrd EUR (24,8 mlrd EUR).

Periodična dobit za prva dva kvartala ove godine uključena je u gore pomenute cifre. Ukupan rizik (rizična sredstva
uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik, konačni po CRR) porastao je na 138,2 mlrd EUR (129,6 mlrd EUR).

Koeficijent osnovnog akcijskog kapitala (CET1, konačni) iznosio je 14,2% (14,5%), a koeficijent ukupnog kapitala 18,5% (19,1%).

Bilansna suma je porasla na 327,1 mlrd EUR (+6,4%; 307,4 mlrd EUR). Na strani aktive, gotovina i gotovinska salda su smanjeni na 42,8 mlrd EUR (45,5 mlrd EUR), krediti i potraživanja odobreni kreditnim institucijama su porasli – posebno u Češkoj Republici – na 28,7 mlrd EUR (21,0 mlrd EUR).

Krediti i potraživanja dati klijentima porasli su na 191,5 mlrd EUR (+6,3%; 180,3 mlrd EUR), najviše u Austriji i Češkoj Republici.

Na strani obaveza, depoziti banaka su porasli na 36,7 mlrd EUR (31,9 mlrd EUR). Depoziti klijenata zabeležili su porast na skoro svim ključnim tržištima – najviše u Austriji i Češkoj Republici – na 225,5 mlrd EUR
(+7,1%; 210,5 mlrd EUR). Odnos kredita i depozita je opao na 84,9% (85,6%).


Prognoza: očekuje se visoka jednocifrena stopa porasta obima odobrenih kredita

Sve izjave koje se odnose na budućnost u ovoj prognozi zasnovane su na pretpostavci da će ključna tržišta Erste Grupe moći da uvoze adekvatne količine gasa iz Rusije barem tokom 2022. godine.

Realni rast BDP-a od približno 2% do 5% predviđa se za ključna tržišta Erste Grupe u 2022. godini. U isto vreme, međugodišnja inflacija koju dodatno podstiče geopolitički sukob oko Ukrajine ostaće ključni problem tokom cele godine. Ipak, očekuje se da će stope nezaposlenosti ostati niske (otprilike 3% do 7%).

Stanja bilansa tekućih transakcija će se pogoršati u većini zemalja zbog viših cena uvoza energenata. Fiskalna situacija će i dalje biti tesna usred niza izazova fiskalne politike. Međutim, nivoi javnog duga biće znatno ispod proseka EU.

U tom kontekstu, Erste Grupa očekuje visoko jednocifreno povećanje kredita za 2022. godinu.

Troškovi rizika za 2022. godinu ne bi trebalo da premaše 20 baznih poena prosečnih bruto kredita klijenata. Na osnovu ovoga, Erste Grupa ponovo teži cilju generisanja dvocifrenog prinosa na materijalni kapital (ROTE). CET1 koeficijent Erste Grupe trebalo bi da ostane iznad 14%. Za finansijsku 2022. godinu, Erste Grupa planira da isplati dividendu od 1,90 EUR po akciji.


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.