SET 2022: Bauk balansiranja - Kako će na energetsku mrežu uticati priključenje novih kapaciteta iz OIE?
Izvor: eKapija
Četvrtak, 31.03.2022.
15:44
Komentari
Marko Janković, Ervin Leko, Muamer Bahto, Luka Pehar (Foto: SET)
Izazovi balansiranja prate sve zemlje, a pogotovo u momentima krize u snabdevanju. Tako su troškovi uravnotženja u prva dva meseca za HROTE (Hrvatski operator tržišta energije) bili 7,5 mil EUR, a ukupan trošak balansiranja za 2021. je bio 7 mil EUR.
- Predviđamo da će do kraja ove godine troškovi biti 25 mil EUR, a to se ne može namiriti kroz članarinu u našu balansnu grupu, koja je fiksna i iznosi 2 EUR po megavat satu za vetrolektrane, a za solare je manja. Mi 60% energije predajemo opsrkbljivačima po regulisanoj ceni od 56 EUR, a 40% prodajemo - naveo je Luka Pehar, direktor sektora za tržište i EKO balansne grupe u HROTE-u.
Hrvatska jedina ima balansnu grupu za OIE koja nije deo balansne grupe HEP-a.
- HROTE kao operator tržišta energije vodi EKO grupu od 2019. godine i članovi grupe su povlavšćeni proizvođači iz sitema feed-in tarifa. Portfelj vetroelektrana je ukupne snage 704 MW, 56 MW solara, 130 MW biomase i biogasa i 130 MW ostalih tehnologija. Od ukupne proizvodnje struje 40% proda se na CROPEX-u, na dan unapred tržištu. Mi smo balansno odgovorni za te elektrane koje su u sistemu feed in podsticaja. Te početne godine, 2019, su cene bile oko 45 EUR na CROPEX-u, troškovi uravnoteženja oko 6 mil EUR, da bi se 2020. desio veliki pad na tržištima. Tad je balansiranje koštalo oko 1-1,2 mil EUR, a onda 2021. je došlo do naglog porasta cena i balansiranje je koštalo oko 7,5 mil EUR.
Ervin Leko, rukovodilac sektora za tržište u EP HZHB kaže da će sve većom integracijom kapaciteta iz OIE biti još zahteva za balansnom energijom.
- Mi u BiH sigurno imamo dovoljno energije za balans, ali regulativa zaostaje i u nadolazećem periodu najviše se treba time pozabaviti. Proizvođači u BiH koji nisu u sistemu feed-in tarifa, nisu kod operatora i nisu im regulisane cene, ne mogu izaći na tržište. Znači megavat iz fosilnih goriva danas možete prodati za 300 EUR, a megavat iz OIE ne možete, pa ga morate dati po pet puta manjoj ceni elektroprivredi.
(Foto: SET)
- Pravilnik o raspodeli troškova balansiranja je sastavljen, i stoji i dalje, Operator za OIE u FBiH ne obavlja svoju temeljnu funkciju, on mora biti balansno odgovorna strana i mora se ugledati na Hrvatsku. Npr. naša VE Mesihovina je raskinula ugovor sa Opetatorom za OIE, nismo više na toj povlašćenoj ceni, i izašli smo na tržište. To smo napravili uz obostrani dogovor sa njima, možda se opet i vratimo, ali mislim da nema povratka na te cene. Nelogično je da cena za gubitke bude 55 EUR po megavat-satu - istakao je Leko.
Njegov kolega iz EP BiH, Muamer Bahto, koji je ekspert za upravljenje energijom u toj kompaniji, kaže da kada su počeli da se primenjuju balansni mehanizmi desila se revolicija, mehanizmi su dali rezultate, i stvorile su se pretpostavke da se učesnici na tržištu mogu udruživati u balanse grupe, da mogu sami birati balansnu grupu i na taj način tražiti priliku za smanjenje svojih troškova balansiranja.
- Mehanizam je dobar, ali bi regulator trebalo da shodno novim tržišnim uslovima i velikom porastu cena izvrši određena prilagođavanja, koja nisu problem da se urade, i mislim da bi time balansni mehanizam bio dosta unapređen. Cene na tržištu su tako visoke, pružaoci pomoćnih usluga nisu stimulisani da pružaju pomoćne usluge, pogotovo tercijarnu rezervu, pa i sekundaru, i tako su u nekom obliku destimulisani. To je jednostavno popraviti i nadam se da će korak biti napravljen - rekao je Bahto.
Sto se tiče balansiranja vetroelektrana, BiH je na početku priče. Ima tri priključene, snage oko 135 MW, a u balansnoj grupi EP BIH su dve.
- Imamo pretpostavke da privatni kapital može da ulaže u OIE i da svoju balansnu odgovornost reguliše na otvorenom tržištu.
Studija koju je uradio NOS, ističe Bahto, kaže da sa ovim opsegom pomoćnih usluga, sekundarne regulacije i tercijarne rezerve, u sistem je moguće integrisati dodatnih 250 MW vetra i nekih 420 mW iz solara.
Ugovori o balansiranju se sa EP BiH potpisuju na godinu dana, a u ovim fazama rizika ne bi išli u zaključivanje na duži period, rekao je Bahto.
Mijat Milošević (Foto: SET)
- U ovim uslovima je hrabro sklopiti ugovore čak i na godinu dana, a u ovom trenutku zavisimo od ponderskog odnosa nafte i gasa.
Milošević se dotakao činjenice koja je izneta na Samitu - Srbija i Hrvatska imaju prijave za priključak na mrežu za nove kapacitete ukupne snage oko 18.000 MW u obe zemlje.
- Moje pitanje glasi: Da sve to reazlijujemo po tržišnim uslovima, da li operator distributivnog sistema i njegova mreža mogu to izdržati i da li operator prenosnog sistema može izdržati ono što je u njegovoj mreži. Ubuduće, ako budemo imali veliki broj malih elektrana, snage 1 do 2 MW, onda u kritičnom delu mreže ćemo imati upumpavanje iz distribucije u prenos. Moramo raditi mrežne analize, koliko će to zagušiti mrežu.
Namera Srbije, kaže Milošević, jeste da ubuduće OIE idu na aukciju ili bilateralno balansiranje, i da ti modeli moraju biti partnerski, kako bi obe strane bile zadovoljne.
Marko Janković (Foto: SET)
- Ne može cena balansa da bude manja od cene na veleprodajnom tržištu, to nije normalno, to pravi haos, i to ne postoji nigde u Evropi. Ovo kažem kad sam čuo ono što se dešavalo u BiH, po rečima kolege Ervina Leke. Kad se desi sporadično, to nije problem, ali na duže to je izuzetan problem. To se mora rešavati. Šta nas sprečava da širimo mrežu, kako bismo integrisali sve nadolazeće kapacitete iz OIE? Rekao bih ništa, ali mi smo deo interkonekcije i postupamo u skladu sa pravilima interkonekcije. Prave se desetogodišnji planovi, i to se ne posmatra samo na lokalnom nivou, već se posmatra i iz ugla interkonekcije. Moramo da shvatimo, mreža se ne gradi pa se čeka priključenje na nju. To se ne radi, i to čak šteti sistemu, ne može se izgraditi dalekovod i pustiti da bude bez opterećenja.
Na osnovu potreba koje oni u EMS-u dobijaju od proizvođača električne energije, ali i kupaca, izrađuju se planovi razvoja prenosne i distributivne mreže.
- Ukoliko investitor želi da ubrza taj proces, on ima mogućnost da sam ulaže i u priključnu infrastrukturu, koju će kasnije da preda operatoru. Ali ni tada se ta infrastruktura ne može raditi ad hoc, niti sme da narušava stabilnost elektroenegetskog sistema.
Operatori prenosnog sistema ne mogu biti insitucije koje bi neozibljno pristupile ovom pitanju, smatra Janković, i paušalno odrediti koliko megavata priključiti mreži.
- Srbija sada ima 7.800 MW instalisane snage, pa recimo da hipotetički treba da priključi još 15.000 MW novih kapaciteta - ako to pretvorimo u energiju i da je 30% tog instalisanog kapaciteta jednovremena energija u tom sistemu, onda dolazimo do cifre od 4.500 megavat sati struje u svakom trenutku. Ako uzmemo u obzir koliki je konzum Srbije, onda bi se 80% konzuma snabdevalo iz OIE. Želim da naglasim da u Evropi, osim Danske koja je na 60%, ne postoji zemlja koja ima visok udeo proizvodnje iz OIE u snabdejvanju finalne potrošnje. Taj udeo je od 25 do 30%, ima ih i sa 50%, ali vrlo malo. Ako bismo pretvorili, to kod nas znači da bi Srbija imala snabdevanje finalnih kupaca od 80% iz OIE.
Vrlo jasno se zna, kaže Janković, kako se definiše rezerva, i oni kao kao operator ne rade po svojim pravilima, već uzimaju u obzir i ono što se dešava u susednoj zemlji, kao i u odnosu na na evropsku interkonekciju.
- Postoje jedinstvena pravila koja moraju da se poštuju - zaključio je Janković.
Podsetimo, Samit energetike Trebinje 2022 održan je od 16. do 18. marta u organizaciji Elektroprivrede RS, Grada Trebinja i firme SET.
Portal eKapija bio je medijski sponzor Samita. O učesnicima i temama Samita čitajte OVDJE.
Portal eKapija bio je medijski sponzor Samita. O učesnicima i temama Samita čitajte OVDJE.
Teodora Brnjoš
Tagovi:
EP HZ HB
HROTE
Elektromreža Srbije
Elektroprivreda Srbije
Elektroprivreda BiH
Ervin Leko
Nezavisni operator sistema
CROPEX
Marko Janković
Mijat Milošević
Muamer Bahto
Luka Pehar
balansiranje obnovljivih izvora energije
OIE
balansing
trokškovi balansiranja
feed in tarife
cena struje
tercijarne rezerve
VE Korla
VE Senj
VE Ljubač
aukcija za premije
fid in tarife
balansiranje
trokškovi uravnoteženja
VE Mesihovina
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.