NavMenu

SEEPEX uspostavlja unutardnevno tržište krajem ove ili početkom sledeće godine - Privrednici još "vagaju" mogućnosti za snabdevanje

Izvor: eKapija Sreda, 23.02.2022. 14:32
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Vereshchagin Dmitry/shutterstock.com)Ilustracija
SEEPEX, berza električne energije za Jugoistočnu Evropu i jedino spot tržište u regionu, planira da u poslednjem kvartalu ove ili prvom kvartalu sledeće godine implementira unutardnevno tržište, najavio je direktor ove berze Miloš Mladenović.

- Unutardnevno tržište biće uspostavljeno u skladu sa najboljom evropskom praksom, sa platformom kompatibilnom sa takozvanim XB integracijom na nivou EU, i sa kliring funkcijom, što su zahtevni poslovni procesi koji su nezabeleženi u srpskoj praksi – rekao je on na konferenciji "Privreda Srbije na tržištu električne energije" u organizaciji portala Balkan Green Energy News.

Mladenović je podsetio i da od 2019. godine postoje srpski fjučersi, ali se o tome ne govori dovoljno niti se ta mogućnost koristi u meri u kojoj bi mogla. - U kontekstu velike volatilnosti cena to je međutim vrlo značajno da se zna, da učesnici na našem tržištu imaju mogućnost za dugoročni hedžing baziran na SEEPEX ceni – kazao je Mladenović i istakao da su ovi fjučersi listirani direktno na EIS tržištu u Nemačkoj.

On je napomenuo da su cene na SEEPEX tržištu u prve tri godine funkcionisanja bile na nivou od 50-ak EUR pa megavat satu, da bi tokom prve godine pandemije pale na 40-ak EUR, a da je prošle godine prosečna cena iznosila 114,01 EUR po MWh, dok je na HUPX tržištu (mađarskoj berzi struje) bila 113,96 EUR po megavat satu.

- To govori da smo u mogućnosti da pružimo dovoljno robusnu i pouzdanu cenu, a upravo referentna cena je ključni element u prelasku sa dugoročnih ugovora o otkupu električne energije na novi koncept u kojem bi privreda uzela aktivno učešće na ovom tržištu, sa posebnim fokusom na tržište obnovljivih izvora energije i sklapanje korporativnih ugovora o otkupu struje. U tome svemu može da pomogne berza električne energije i referentna cena koju pruža, zajedno sa unutardnevnim tržištem koje omogućava balansiranje u vremenskom okviru bliskom realnom vremenu. Treba sagledati sve poslovne mogućnosti i hrabro ući u tu priču – smatra Mladenović.

Na panelu koji se bavio mogućnostima za privredu na tržištu struje u Srbiji učestvovao je i direktor Sektora za analizu tržišta i upravljanje rizicima Elektroprivrede Srbije Davor Pupovac, koji je podsetio da su cene struje sada na garantovanom nivou i da je EPS jedini snabdevač na tržištu.

- Mali i srednji snabdevači su u protekle dve godine praktično nestali sa tržišta, jer im je veliki skok cena onemogućio da budu konkurentni i nisu to mogli da izdrže. EPS je preuzeo teret krize na sebe ali
država ne planira dugoročno da održava ovakav nivo cena jer to nije održivo i tržišno – kazao je Pupovac.

On je dodao da je EPS sposoban da obezbedi sve potrebne količine električne energije za kupce u Srbiji, i pored povećane potrošnje usled rasta privrede i nepredvidivosti rasta cena i najavljene projekcije od 180 EUR do kraja godine, naglasivši da je Elektroprivreda Srbije od otvaranja SEEPEX-a bila aktivni učesnik na tom tržištu.

Darko Milutinović, direktor konsultantske firme M&D Unit, na pitanje moderatora panela, Dragoljuba Cibulića iz advokatske kancelarije BDK Advokati, da li privrednici razmišljaju kako da se snađu u novonastaloj situaciji i da obezbede snabdevanje strujom, rekao je da je privreda trenutno u "stanju grča".

- Sve se dešava brzo i postoji strah kod privrednika. Ako je pre i postojala namera promene snabdevača, sad se desio kolaps i svi su se vratili na EPS snabdevanje, koje je i pre krize činilo 95% snabdevanja, tako da nije tako lako krenuti u nove izazove odmah danas. Privreda očekuje trenutni socijalni pristup cenama struje ne samo do kraja juna, nego i dalje. Privreda je nepripremljena i needukovana, jer do sada je smatrano da je kupovina struje nešto što treba obaviti jednom godišnje. Privrednici lutaju u moru informacija, nemaju kadrovske resurse i potrebno ima je još najmanje godinu dana kako bismo imali veći broj privrednika koji bi se odvažili da usvoje nove modele kao što su balansiranje, udruživanje i slično – naveo je Milutinović.

Pritom, dodao je, nemaju svi isti profil porošnje i isti učinak cene električne energije u realnoj ceni proizvoda, nisu svi pođednako zavisni od skoka cene struje, pa i to treba uzeti u obzir.

- U svakom slučaju imamo alarm, a to je fiksna cena do kraja juna, tako da će privreda definitivno sledeće godine morati da krene da razmišlja o potencijalnim opcimama, a očekuje se i od EPS-a da učestvuje u tome – rekao je Milutinović, dodavši da privreda mnogo brže adaptirala na investiranje u zelenu energiju.

Upravo o temi zelene energije govorio je Vladan Rankov, komercijalni direktor kompanije CWP Global koja se bavi izgradnjom solarnih i vetroparkova u Srbiji i regionu.

- Postoji dovoljno tražnje od strane industrije i mi nudimo mogućnost da se kroz dugoročne ugovore o kupovini zelene struje obezbedi stabilna i predvidiva cena, jer je ekonomika obnovljivih izvora takva da cenu opredeljuje visina investicije i zato je cena unapred poznata , odnosno ne zavisi od kretanja cena na tržištu energenata – kazao je Rankov.


On je istakao da su upravo zato takvi ugovori dugoročno održivi, a kao prednost naveo je poboljšanje rejtinga firmi koji se odnose na društvenu odgovornost i održivi razvoj.

- Za ovo su najznačajniji uredba o balansiarnju i puštanje u rad unutardnevnog tržišta eleketrične energije energije, kako bi mogli da ponudimo nešto korisno privredi – ocenio je on.

Neda Lazendić, direktorka kompanije WV International koja od 2012. godine razvija vetroelektrane u Alibunaru, pohvalila je usvajanje Zakona o OIE u aprilu prošle godine.

- Projekte u Alibunaru mi smo inicirali u uslovima feed-in tarifa koje su imale zagarantovanu otkupnu cenu i nekoga ko je u obavezi da preuzima tu struju. Nakon toga, nije bilo okvira šta dalje očekivati za razvoj investicija i zakon je u tom smislu značajan – kazala je Lazendić i najavila da se ta kompanija priprema za najavljivane aukcije i da očekuje da 168 MW iz Alibunara plasiramo kroz prve aukcije.

Aleksandar Savić iz Erste banke govorio je o finansiranju projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije:

- Što se tiče banaka, feed-in tarife su bile jednostavan način da se valorizuju projekti zelene energije, pa i time da se finansiraju. Novi zakonodavni okvir je omogućio hedžovanje rizika jer ti projekti su takvi da nema mogućnosti za prirodni hedžing, i zato je bitno hedžovati prihod, kako bismo mogli unapred da znamo da je prihod konstantan i po kojoj ceni će se ta struja prodavati.

On je rekao da taj proces zahteva određeno prilagođavanje, ali i naveo da trenutno banke nemaju nijedno odobrenje za nove projekte, dodavši da je pitanje "da li je cena za vetar na aukcijama dovoljno atraktivna investitorima".

Svetlana Cerović iz UniCredit banke je navela da ta banka prati šta je investitorima isplativo i analizira rizike, te da definitivno postoji ogromna potreba za finansiranjem ovakvih projekata.

B. Petrović

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.