Nova.rs: Srbija se u jednom danu zadužuje za 1,9 milijardi evra
Država će se samo kod kineskih banki zadužiti za čak 745 mil EUR, navodi portal.
Jedan kredit Srbija uzima od Export-import banke. Ta pozajmljena sredstva treba da koriste Fruškogorski koridori za Projekat izgradnje brze saobraćajnice na relaciji Novi Sad-Ruma.
Drugi kredit Srbija uzima od Kineske banke, ogranka iz Mađarske.
Država će takođe biti garant kredita koji Srbijagas uzima od nekoliko banaka. Reč je o iznosu od čak 150 mil EUR.
Takođe će država uzeti i projektni zajam od Banke za razvoj Saveta Evrope, za realizaciju Centra za obuku za dualno obrazovanje i to u iznosu od 20 mil EUR.
Multilateralna agencija za garantovanje investicija biće još jedan zajmodavac, a kredit od čak 400 mil EUR iskoristiće se za finansiranje određenih građevinskih usluga kompanije Bechtel Enka UK Limited, kao i za potrebe privrednog društva Koridori Srbije, u vezi sa daljom izgradnjom koridora auto-puta E-761, deonice od Pojata do Preljine.
Još neki od milionskih zajmova koji će biti odobreni u samo jednom danu, biće iskorišćeni za prečišćavanje otpadnih voda centralnog kanalizacionog sistema Beograda, realizaciju programa čvrstog otpada, kao i za realizaciju druge faze Programa za otpornost na klimatske promene i navodnjavanje u Srbiji.
Prema rečima ekonomiste Gorana Radosavljevića, kreditne kamate su trenutno svuda niske, pa tako kod Kineza iznose dva do tri odsto.
- Ipak, zaduženje kod Evropske investicione banke je 0,5%, čak i niže od toga. Ako se pitate zašto se onda zadužujemo u kineskim bankama, objašnjenje je jednostavno – ne postoji kontrola bilateralnog zaduživanja, oni su spremni da daju novac za šta god je potrebno - ocenio je Radosavljević.
Dodao da su tzv. "robni krediti" drugi razlog za zaduživanje u kineskim bankama jer davanjem novca učestvuju u direktnoj gradnji onoga što je razlog pozajmice.
- Za razliku od kineskih, kada se zadužujete kod velikih svetskih institucija, proces je mnogo kompleksniji - rekao je Radosavljević i istakao da su ti krediti jeftiniji, ali da državi očigledno ne odgovara da se ovako zadužuje.
Kako je objasnio, na Zapadu se, osim kontrola potrošnje kredita, zahtevaju i neki drugi uslovi, koji se uglavnom tiču demokratije, a država očigledno nije spremna da se time bavi.
- Isto je kao kada se građani odlučuju za keš kredite, a ne neke druge. Kada uzimate keš kredit, ne pitaju vas ništa dokle god vraćate dug - rekao je Radosavljević.
Naš izbor
Pametna mobilnost i kapital - Kako je bankarski sektor odgovorio na zelene zahteve tržišta? Energija, Saobraćaj, Finansije
Menja se plan za Moravski koridor - Još jedan most i nadvožnjak, nova raskrsnica i rekonstrukcija stare kod Pojata Građevina, Saobraćaj
U Srbiji ima samo 712 seoskih turističkih domaćinstava - Šta koči razvoj seoskog turizma? Turizam, sport, kultura